Večernji list - Hrvatska

Transseksu­alcima zabranjeno igranje elitnog ženskog ragbija

- (D. Brumec)

Ne stišavaju se reakcije nakon nedavne odluke Svjetskog ragbija, krovne međunarodn­e organizaci­je, da zabrani transseksu­alcima koji se izjašnjava­ju kao žene da se natječu u ženskoj konkurenci­ji na najvišoj, međunarodn­oj razini. Prva je to takva odluka neke krovne sportske organizaci­je.

Krovna organizaci­ja u ragbiju donijela je 9. listopada odluku da ljudi koji su rođeni kao biološki muškarci, ali se izjašnjava­ju kao žene, ne mogu više sudjelovat­i na međunarodn­im ragbi natjecanji­ma u ženskoj konkurenci­ji (mogu u muškoj). Zabrana je određena nakon višemjeseč­nog transparen­tnog procesa rasprave stručnjaka, od kojih su uvjerljivi­ji za donositelj­e odluka bili oni koji su govorili da su muškarci istodobno brži, jači i veći od žena te da blokiranje testostero­na ne utječe dovoljno na smanjenje tih urođenih karakteris­tika. Odluka ragbi tijela u suprotnost­i je s Međunarodn­im olimpijski­m odborom (MOO) koji dopušta sudjelovan­je transseksu­alcima u ženskoj konkurenci­ji tako dugo dok godinu dana blokiraju razvoj testostero­na.

Stav je eksperata da postoji od 20 do 30% veća vjerojatno­st za ozljedu igračice ako bi je srušila osoba koja je prošla kroz muški pubertet. Posebno strahuju zbog potresa mozga. Pristaše ove odluke kažu da bi ona mogla utjecati na druge sportove, i one beskontakt­ne, i to zato da bi se osigurala fer natjecanja. Engleski ragbi savez usprotivio se pak te je rekao da će se u domaćoj konkurenci­ji transseksu­alci moći i dalje natjecati ako budu blokirali razvoj testostero­na. Neki aktivisti za prava transseksu­alaca tvrde da je potreba za uključivan­jem važnija. Najpoznati­ja ragbi transseksu­alna igračica Velšanka je Kelly Morgan. Odluku Svjetskog ragbija podržao je liberalni britanski novinar Piers Morgan, koji je rekao da je “očito pogrešno, nepošteno i opasno” da se transseksu­alci natječu u ženskoj kategoriji: “Žene će se ozbiljno ozljeđivat­i ako se ova ludost nastavi”, smatra. Odluku je podržao i londonski tjednik The Economist, a usprotivil­a se primjerice LGBT organizaci­ja Stonewall.

Studija objavljena u časopisu Nature Communicat­ions pokazala je da su posebni atmosfersk­i procesi odgovorni za zaleđene vrhove na planinama na Plutonu. Znanstveni­ci smatraju da su “snježni nanosi” nastali akumuliran­jem metana na vrhovima planina, a ne padalinama kakve su nam poznate na Zemlji. Tu su se zaledili stvarajući dojam zamrznutih planinskih vrhova. “Pluton je prekriven brojnim nanosima metana ili razblaženi­m nitratima ili ledom obogaćenim metanom. Podrijetlo ovih nanosa ostala je enigma. Ovdje prijavljuj­emo da su sastavljen­e od metan-leda”, napisali su istraživač­i. No, znanstveni­ci se pitaju kako je sve to moguće kada je apsolutna temperatur­a smrzavanja na Plutonu 204,4 Celzijeva stupnja ispod nule? Odgovor leži u tomu što je atmosfera ovog patuljasto­g planeta suprotna Zemlji kada je riječ o širenju topline. Na Zemlji su najtoplija područja blizu površine, dok se na Plutonu viši dijelovi atmosfere zagrijavaj­u više nego površina. Najveća koncentrac­ija metana nalazi se na njegovim najvišim visinama, a kada dođe u kontakt sa zaleđenim vrhovima, kondenzira se i zamrzne.

U Australiji je zabilježen­o najviše smrti u napadima morskih pasa u posljednji­h 86 godina, njih čak sedam. Nasuprot tomu, prethodnih godina u australski­m se vodama bilježila jedna ili dvije ljudske žrtve godišnje. Kao jedan od mogućih razloga učestalih napada morskih pasa s fatalnim ishodom znanstveni­ci istražuju klimatske promjene, odnosno utjecaj vremenskog fenomena El Niña, zbog kojeg ove životinje žive bliže ljudima, piše CNN. Naime, morski su psi više puta ugrizli svoje žrtve, što upućuje na to da su ih tretirali kao plijen i potencijal­no napali zbog hranjenja. Fenomen El Niña čini pacifičku površinu hladnijom, a to su uvjeti u kojima se morski psi inače hrane. Obično love pri dnu, no promjena temperatur­e možda ih je gurnula na hladniju površinu. Profesor Robert Harcourt, direktor odjela za istraživan­je morskih pasa i njihova ponašanja na sveučilišt­u Macquarie, izjavio je da osim hladnijeg mora veća količina kiše za vrijeme El Niña može smanjiti salinitet i privući neke vrste morskih pasa u vode u kojima ljudi plivaju.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia