Prvi leksikon posvećen iseljeništvu
U suradnji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika jučer su u Zagrebu predstavili prvi Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina. Sveobuhvatno je to leksikografsko djelo na 1096 stranica s 3464 natuknice koje donosi jedinstven opis fenomena hrvatskih migracija od novog vijeka do danas, s naglaskom na migracije u 19. i 20 stoljeću.
Oko 2,6 milijuna iseljenika
Danas u svijetu imamo oko 2,6 milijuna naših iseljenika i njihovih potomaka, od kojih ih je najviše u SAD-u, 1,2 milijuna. Hrvatska je tijekom desetljeća i stoljeća svoje povijesti bila i još je iseljenička zemlja iz koje su građani odlazili da bi preživjeli, zbog političkih okolnosti ili zato da bi dobili u inozemstvu ono što nisu mogli ovdje – priznanje svoga rada, stručnosti i ostvarenje ambicija. Među našim slavnim iseljenicima koji više nisu među živima su iseljenici poput nobelovaca kemičara Vladimira Preloga, Lavoslava Ružičke, izumitelja Nikole Tesle i Ivana Vučetića, sopralevantne nistice Zinke Kunc, kipara Ivana Meštrovića, a danas znanjima svijet obogaćuju pravnik Mirjan Damaška, fizičari Denijel Denegri, suautor rada za koji je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku i Marin Soljačić, znanstvenik Igor Rudan, član Britanske akademije znanosti, molekularni biolozi Nenad Ban, Igor Štagljar, biokemičar Ivan Đikić i drugi. Leksikon su uredili prof. dr. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, a o njemu su govorili uz ostale i ravnatelj Instituta Pilar, prof. dr. Željko Holjevac te ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, prof. Mijo Marić.
– Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina koji je objavio Institut Pilar u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika rezultat je rada znanstvenika Instituta i velikog broja vanjskih suradnika iz Hrvatske i inozemstva tijekom posljednjih 13 godina. Za rad na Leksikonu je prikupljeno 12.000 natuknica, objavljeno je njih manje od 3500 i ovo je prvi Leksikon objavljen u Hrvatskoj i na hrvatskom jeziku, posvećen iseljeništvu i hrvatskim manjinama – kazao je prof. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta Pilar. Izlazak Leksikona je potpomagao i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Ovo djelo zadivljuje leksikografskim blagom sažetim iz građe reza hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, uključujući pokrete, organizacije, događaje i ljude iz 45 zemalja svijeta. U njemu su i biografije vrhunskih znanstvenika, umjetnika, sportaša, ali i poduzetnika, no i ima i biografija pojedinaca poznatih i po lošim stvarima.
Nacionalni simboli
Mnoga djeca naših iseljenika nacionalni su simboli svojih zemalja. Među njima su i pokojni Jose Luis Sersic, argentinski astronom u čiju je čast Međunarodni astronomski savez asteroidu 2691 dao ime Sersic, po njemu je nazvana nagrada najboljem istraživaču Argentinskoga astronomskog društva, tu je i George Mikan, prvi Hrvat u NBA ligi koji je umro 2005., nogometaš Florian Albert, proglašen mađarskim nacionalnim sportašem 2004.
U Čileu je rođena i pokopana i Lily Garafulić Janković, vodeća čileanska kiparica, podrijetlom s Brača.
Nakon SAD-a danas najviše Hrvata i njihovih potomaka živi u Njemačkoj, Argentini, Australiji, Čileu, Kanadi, no sve ih je više osim Njemačke i u drugim zemljama EU.