Strašno je kad ti je reciklažno dvorište prvi susjed, ali i super kad je samo sto metara od kuće
U metropoli ih je 19, od kojih 11 fiksnih i osam mobilnih. Neke četvrti imaju po dva, Donji grad i Črnomerec nijedno, a evo kako funkcioniraju te zašto su kod jednih razlog za bunu, dok ih drugi jedva čekaju
Cilj je “popisivanja” uskladiti težinu otpada koji se ostavlja s onom koja se odvozi. A žele se usto uvjeriti da su korisnici Zagrepčani
Rade od 6.30 do 20 sati, osim nedjeljom, a onamo se može odnijeti sav otpad koji se reciklira: papir, plastika, stari televizori, namještaj. U sve mobilne verzije te u četiri fiksne, u Španskom, Svetoj Klari, Jelkovcu i na Žitnjaku, mogu se odnijeti i opasne tekućine poput kiselina i motornih ulja, a odložiti se može i građevinski otpad, ali samo do težine od 200 kilograma. Reciklažnih dvorišta u Zagrebu ima 19, od kojih 11 fiksnih i osam mobilnih, a rasprostranjeni su po cijelom gradu. Pojedine četvrti, poput Novog Zagreba – zapad i Podsuseda – Vrapče, imaju ih i više, a nedavno je otvoreno i drugo reciklažno dvorište na području Podsljemena.
A ako si na Jelačić placu?
– Grad Zagreb ispunio je zakonsku obvezu da svaka četvrt ima barem jedno reciklažno dvorište, ali na ovom broju ne namjerava se stati – rekla je za nedavnoga otvaranja onoga u Šestinama predsjednica uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban. No, izgleda da je došlo do male zbrke u evidenciji jer, kako kaže Petar Paradžik, predsjednik Vijeća četvrti Donji grad, njezini stanovnici svoje reciklažno dvorište još nemaju, a otpad koji se može reciklirati odnose u ono u Zagorskoj ulici, koje spada u područje Trešnjevke – sjever.
– Trenutačni je kandidat za lokaciju u Pierottijevoj ulici, preko puta Rudarskog fakulteta, a zauzeo bi dio parkirališta i parcele koja se nalazi desno od njega. No, još ništa nije definirano – ističe Paradžik. I dok im je Zagorska blizu pa nedostatak vlastitog reciklažnog dvorišta ne doživljavaju kao veliki gubitak, ipak bi bilo dobro kad bi ga dobili, kažu stanovnici, jer se nadaju da bi tako ulice strogog centra grada bile manje “načičkane” kantama.
– Ulice su jednostavno zatrpane, jedva se od njih može voziti. No, pretpostavljam da je za čistoću grada dobro to što imamo dosta zelenih otoka – kaže Vanda Mikšić. Drugi, pak, kao argument za postavljanje reciklažnog dvorišta u kvartu navode mogućnost da svoj otpad onamo mogu odnositi i oni koji nemaju auto.
– Meni nije problem otići do Zagorske jer nije daleko, ali moja mama, primjerice, živi kod Jelačićeva
placa pa bi joj bilo bliže da ode negdje u kvartu – kaže Jelena Pretković. A tu je, dodaje Iva Mačužić, i smrad.
– I svi jedan drugom zaviruju u kante. Nije OK, treba nam zato vlastito reciklažno dvorište – kaže.
Nemaju ga ni stanovnici Črnomerca. Barem trenutačno jer je nedavni pokušaj njegova postavljanja bio neuspješan. I prije no što su kontejneri onamo stigli, podsjetimo, stanovnici su digli bunu, potom organizirali i prosvjed, a dva tjedna poslije došla je odluka da će se reciklažno dvorište ipak premjestiti na bolju lokaciju. Sad je zatvoreno, a šef četvrti Josip Jelić kaže da se čeka preseljenje u Gradišćansku ulicu.
– Parcela je bila ilegalni deponij glomaznog otpada i sad radnici to krče. Nakon toga će se reciklažno dvorište premjestiti – ističe Jelić.
Digli su se na noge stanovnici Črnomereca jer, objašnjavali su, nisu htjeli živjeti na metar-dva od otpada, no nisu jedini koji su se s time morali suočiti. Stanovnici, primjerice, Španskog i Donje Dubrave tako, naime, žive godinama. I dok oni koji stanuju stotinjak metara od fiksnog reciklažnog dvorišta u Osječkoj ulici na istoku grada nemaju neke prigovore, dapače, gledaju na to kao na pozitivnu stvar, oni čije se kuće na njega naslanjaju kažu da im je život nesnosan.
– Već smo pisali i peticiju za uklanjanje. Problem je buka jer otpad počinju dovoziti već u šest ujutro i ne staje se do navečer. Tako živimo svaki dan, a čak ni nedjeljom nemamo mira jer ljudi, iako je dvorište zatvoreno, otpad ostavljaju ispred i stvaraju nered – kaže prvi “susjed” reciklažnog dvorišta Ivan Canjuga. Jednako su ogorčene i Marija Brozović i Darinka Jambrović, koje žive u kućama do njegove.
– Ujutro kad krenu s poslom, to više nije mjesto za život. Ne možemo otvoriti prozore od buke i smrada koji dolazi. Ovo reciklažno dvorište jednostavno nema normalne uvjete rada pa mi moramo ispaštati. Da i ne spominjem kakav “divan” pogled imamo s prozora – govori Darinka Jambrović.
Već u Jelkovcu i na Žitnjaku
No, gdje god da se nalazila, u zagrebačka reciklažna dvorišta zasad se još može svratiti i ostaviti otpad bez zapreka. Ubrzo to više neće biti slučaj jer se uvodi novi sustav evidencije kojim će Čistoća pratiti tko i koliko otpada ostavlja u njezinim dvorištima. Pilot-projekt je krenuo u realizaciju 15. rujna, isprva samo u dvorištima u Jelkovcu i na Žitnjaku, no od početka studenog provodit će se u svih 19. Zagrepčani će od tada pri dolasku morati pokazati osobnu iskaznicu te podatke o šiframa obveznika i objekta koji se nalaze na računu.
– Tehničar u reciklažnom dvorištu će uvidom u osobnu iskaznicu u podatke onoga tko predaje otpad unijeti informacije potrebne za vođenje evidencije – objašnjavaju u Čistoći.
Evidencija se provodi sukladno Vladinoj uredbi o gospodarenju otpadom, a cilj je da se uskladi težina otpada koju Zagrepčani ostavljaju u reciklažnim dvorištima s onom koja se iz njih i odvozi. Uvidom u račune i osobne iskaznice, usto, nastoji se osigurati da ga donose isključivo stanovnici Zagreba.