U četiri dana blokirani računi 250.000 građana
U četiri dana blokirani računi 250.000 građana koji duguju 16,4 milijarde kuna
Ekspres-lonac blokiranih građana ponovo je zakuhao! Na kraju prvog tjedna provođenja ovrha nakon šestomjesečnog moratorija, u samo četiri dana imamo 250 tisuća blokiranih računa. I to je tek početak prvog vala ovrha od ukupno tri tranše u koje bi, prema Vladinoj preporuci, trebale biti raspoređene ovrhe koje su čekale “na lageru” od sredine travnja.
Tek prva “tranša”
Ukupan je iznos duga za 200 milijuna kuna niži nego tada; sa 16,6 milijardi kuna pao je na 16,4 milijarde. To je ili naplaćeno ili su se dužnici u međuvremenu dogovorili s vjerovnicima i na taj način smanjili iznos duga. Koliko je zapravo dugova podmireno od ponedjeljka, Fina nije objavila; poznato je samo da je ovih 250 tisuća završilo u blokadi jer na računima nisu imali dovoljno novca. No već prvi dan provođenja ovrha Vinka Ilak, savjetnica uprave u Fini, izvijestila je da su do dva sata poslijepodne imali trostruki povijesni rekord priljeva na račun. Po tome se mogao steći dojam da građani plivaju u novcu i da će se dobar dio duga ekspresno naplatiti. S obzirom na to da je gospodarska situacija u ovom trenutku puno gora nego u vrijeme uvođenja moratorija na ovrhe, to je apsolutno nemoguće. Loše je, a bit će još puno gore, no prave brojke još nemamo jer još nisu pristigli ni svi ovršni prijedlozi na temelju vjerodostojne isprave iz prve tranše javnih bilježnika, kod kojih je čekalo 170 tisuća ovrha, a ni banke nisu masovnije pokrenule ovrhe nakon isteka moratorija. Ovih dana masovno nazivaju korisnike kredita i s onima u teškoćama pokušavaju dogovoriti model otplate. Detaljnije podatke o ovom prvom valu, s brojem dužnika s blokiranim računima po županijama i iznosima duga, Fina će dati početkom studenoga. Zasad su iznijeli usporedbu s istim razdobljem lani.
– Za usporedbu, 17. travnja 2020., prije zastoja provedbe ovrhe, broj potrošača s blokiranim računima iznosio je oko 246 tisuća, a danas, nakon provedbe novih 217 tisuća ovrha i u odnosu na 60 tisuća dužnika koji nisu imali ovrhu, broj je porastao za nekoliko tisuća. U usporedbi s prošlom godinom, ukupan iznos duga pao je sa 16,76 na 16,4 milijarde kuna, odnosno za 360 milijuna kuna – izvijestili su iz Fine.
Nakon prvog tjedna javnost još nema prave informacije o stanju i vrlo je moguće da je ovih 250 tisuća blokiranih tek vrh sante leda. Druga “tranša” kreće 20. studenog za ovrhe zaprimljene do 31. kolovoza, a treća 20. siječnja za predmete pristigle do 18. listopada. U međuvremenu će, naravno, vjerovnici pokretati nove ovrhe za račune koji pristižu svaki dan, bez odgode, jer moratorija više nema.
– Vidi se trend rasta i vidjet će se u idućim mjesecima. No vidljivo je i da su dužnici i vjerovnici vjerojatno koristili moratorij za dogovor i dug je nešto smanjen. Bilo bi dobro znati je li to možda proizašlo iz postupka jednostavnog stečaja potrošača, ali premalo je podataka – komentirao je Mario Strinavić, glavni tajnik Udruge Blokirani.
Duple rate leasinga
Javljaju se i korisnici leasinga koji se žale da nakon isteka moratorija moraju plaćati po dva računa jer im nije produžena otplata nego im je udar dvostruko jači pa bi vrlo lako i dobar dio njih mogao otkliziti u blokadu. No najveći se dio ovrha, barem onih kod javnih bilježnika, odnosi na neplaćene komunalije; struju, plin i vodu te telekomunikacije. U Fini u strukturi duga oko 35 posto čine potraživanja po kreditima, kreditnim karticama i ostala dugovanja financijskim institucijama.
Tijekom “time outa” Vlada nije poduzela ama baš ništa da napravi neki pomak u rješavanju problema ovršenih koji su u dugu “zacementirani” najviše zbog pregolemih troškova postupka čime otplata glavnice postaje nedostižna jer zatezne kamate i dalje pristižu, a u redoslijedu otplate na prvom su mjestu troškovi pa kamate i tek na kraju glavnica. I dok Vlada ovršene prikazuje kao obijesne hazardere koji su se navukli na “iPhone” pa premijer poručuje da je najviše ovrha telekomunikacijskim tvrtkama, obraćaju nam se onkološki bolesnici na dugotrajnim bolovanjima, samohrani roditelji, turistički radnici koji su u pandemiji koronavirusa izgubili posao...
– Kao osobi oboljeloj od raka nakupilo mi se za režije 6000 kuna duga. S troškovima ovrhe popelo se na 11.000. Ne uspijevam jesti, stanovati i plaćati režije od dugoročnog bolovanja – povjerila nam se Zagrepčanka čiji su troškovi ovrhe gotovo jednako visoki kao dug. Gorko poentira da nikad nije imala iPhone, uzima samo one iz jednokratnih ponuda po devet kuna.