Na pobačaj moraju u ilegalu ili u inozemstvo
U Poljskoj gotovo više neće postojati bilo kakva pravna osnova za prekid trudnoće – abortus će biti u potpunosti zabranjen
U Poljskoj je prošle godine, prema službenim podacima, učinjeno tisuću prekida trudnoća, a njih 98 posto imalo je jednu te istu uputnu dijagnozu: teški poremećaj u razvoju fetusa. Neslužbeni pak podaci organizacija za zaštitu zdravlja žena i reproduktivnih prava kažu da je između 80 i 120 tisuća Poljakinja prošlo isti postupak, samo u inozemstvu, što opet pokazuje da nikakav zakon ne može spriječiti pobačaj, ali ga može učiniti sigurnijim.
Najstroži u Europi
Nakon najnovije odluke poljskog Ustavnog suda broj legalnih pobačaja u Poljskoj mogao bi se svesti na nulu, a broj ilegalnih, kao i onih u inozemstvu, porasti. Najviši poljski sud je u četvrtak kasno navečer donio odluku da je pravna odredba da je pobačaj dozvoljen u slučaju fetalnih malformacija neustavan. Drugim riječima, u Poljskoj gotovo neće više postojati bilo kakva pravna osnova za prekid trudnoće. Abortus će biti, stoga, u potpunosti zabranjen. Reproduktivna prava žena apsolutno su političko pitanje i ona pokazuje dihotomiju u njegovu tretmanu. Biološka uvjetovanost na stranu, no društvena očekivanja ženu u velikoj mjeri svode na majčinstvo i rađanje, pa time i – posebno u tradicionalnim društvima – odgovornost i teret vezani za začeće ili njegovo sprečavanje, za trudnoću, porod i odgoj djece i za žensko zdravlje tijekom reproduktivnog doba padaju na ženu. No taj suvišak odgovornosti i tereta često ne nalazi balans ili odterećenje u društvu, a onda posredno i u zakonu. U europskim državama zakonodavna rješenja o dostupnosti pobačaja se razlikuju – od minimuma koji ga dozvoljava u slučaju malformacija fetusa ili stanja koje su nespojive sa životom, preko situacija u kojima treba birati između smrti žene ili trudnoće, pa izbor ipak pada na ženu, do razloga vezanih uz ekonomske ili socijalne prilike. Poljski zakoni su već i prije ovoga bili najstroži u Europi – uz malformacije fetusa, dozvoljeno je bilo prekinuti trudnoću u slučaju ugroza života žene. Ocjenu ustavnosti zakona iz 1993. koji je do sad dozvoljavao prekid trudnoća zbog teških malformacija fetusa, a koji stoje iza 98 posto pobačaja u toj zemlji, pokrenuli su lani zastupnici vladajuće stranke Red i pravda, nakon pritisaka Crkve i nevladinih organizacija vezanih uz nju. Uzgred, većina sudaca ustavnog suda na tom je mjestu jer ih je imenovala ta ista stranka. Poljska je nesumnjivo jedna od država s najjačom Crkvom i vjerom, no u javnosti podrška ovako restriktivnim zakonima izostaje. Kontinuirano je, u istraživanjima javnog mijenja, vrlo jasno da većina građana ne želi strožu regulaciju pobačaja i traži više prava za žene. Mnogi će se upitati je li odluka suda tempirana u doba lockdowna, kad na ulicama smije biti grupa od najviše deset ljudi, kako bi se spriječili masovni prosvjedi, poput onih sa 100 tisuća prosvjednika, uglavnom žena, održanih 2016. – Ovo je tužan dan za prava žena. Uklanjanje osnove za gotovo sve legalne pobačaje znači zabranu i kršenje ljudskih prava – komentirala je i povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović. Pitanje prava na pobačaj prvenstveno je političko pitanje koje uvijek ne prati raspoloženje javnosti. Irska je u tome bila iznimka kad je na referendumu odlučila liberalizirati svoje do tada najstrože zakone o pobačaju, koji ga je apsolutno zabranjivao. No to ne znači da pobačaja nije bilo – desetljećima su Irkinje trajektima odlazile u Englesku “riješiti problem”. Na negodovanje javnosti izazivali su i pojedinačni slučajevi, kao kad je država zabranila 14-godišnjakinji koju je silovao susjed da otputuje u Engleskoj i obavi pobačaj ili kad je danima u mukama umirala žena kojoj je odbijen prekid trudnoće iako je imala sepsu, ali su liječnici čekali da fetusu u 17. tjednu srce prestane samo kucati.
Hrvatska siva zona
Iako Hrvatska nominalno ima liberalne zakone, stvarnost je drugačija. U Hrvatskoj je teško govoriti o točnom broju učinjenih pobačaja, jer se liječnici pozivaju na priziv savjesti te ih se veliki broj odvija u Sloveniji zbog dugog procesa odluke je li, primjerice, pobačaj medicinski indiciran što pak trudnoću “gura” u kasnije tjedne, a i zato što se dio pobačaja obavi privatno, bez evidencije. Ustavni sud RH dao je Hrvatskom saboru rok od dvije godine da donese novi Zakon o pobačaju. Budući da je odluka donesena 21. veljače 2017., rok koji Vlada i Sabor istekao je lani u veljači, no tog se problema, kojim se mora pozabaviti, ali koji će definitivno podijeliti ionako polarizirano društvo, zasad nitko ne želi dotaknuti.