Ključne izbore u dvije postsovjetske države obilježile optužbe
U dvije postsovjetske države, u Kazahstanu i Kirgistanu, jučer su održani predsjednički, odnosno parlamentarni izbori. Parlamentarni izbori u Kazahstanu, puno bogatijoj državi, farsa su i prijavljeno je pet stranaka, a sve su provladine.
Prvi su to izbori nakon što je prije dvije godine odstupio vječni predsjednik Nursultan Nazarbajev. Iako su očekivali da bi se nešto moglo promijeniti nakon njegova odlaska, sve ostaje isto, namješteno, smatraju analitičari. U Kirgistanu, siromašnijoj i demokratskijoj državi, gotovo sigurno će pobijediti populist Sadyr Japarov kojeg su tijekom revolucije prosvjednici izvukli iz zatvora i postavili za premijera, nakon čega je dao ostavku da bi se mogao sad kandidirati na predsjedničkim izborima te se očekuje njegova pobjeda. Imat će veće ovlasti od prethodnih kirgistanskih predsjednika, s obzirom na to da se u zemlji održava i referendum o vraćanju s parlamentarnog sustava vlasti na predsjednički sustav. Više od 3,5 milijuna birača bira između 17 kandidata u toj srednjoazijskoj republici blisko povezanoj s Rusijom. Nasilni prosvjedi koji su izbili u listopadu prošle godine nakon spornih parlamentarnih izbora lansirali su 52-godišnjeg Japarova iz zatvorske ćelije u premijersku fotelju i kulminirali njegovim preuzimanjem privremenog predsjedništva. Nakon izbora na kojima su provladine stranke odane tadašnjem predsjedniku Soronbaju Ženbekovu osvojile najviše glasova, tisuće prosvjednika izašle su na ulice prijestolnice Biškeka, grada s oko 100.000 ljudi. Japarovu, koji je bio osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog otmice pokrajinskog guvernera u sklopu prosvjeda, ukinuta je presuda u jeku nemira u listopadu, a tijekom kampanje imao je veliku prednost u odnosu na ostalih 16 predsjedničkih kandidata. Glavni protukandidat Japarova čelnik je stranke Butu, Adakan Madumarov, koji daleko zaostaje za njim u anketama. Kirgistan, bivša sovjetska republika koja graniči s Kinom, prošla je dvije revolucije u posljednjih 15 godina, 2005. i 2010. godine. S druge strane, u Kazahstanu se očekuje da će kazahstanska stranka Nur-Otan, koja je formirana 1999. godine kako bi Nursultan Nazarbajev ostao na vlasti i koju i dalje vodi bivši predsjednik, na parlamentarnim izborima zadržati svoju svemoćnu poziciju. Stranka se prvobitno zvala Otan, što znači “Domovina”, ali su u prosincu 2006. članovi stranke odlučili da u ime dodaju Nur (svjetlost). Na izborima se natječe pet stranaka s 312 kandidata. Za ulazak u parlament trebaju prijeći prag od 7 posto. Osamnaest mjeseci nakon izbora kazahstanskog predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva stanovnici srednjoazijske države u nedjelju glasuju za novi parlament. Socijaldemokratska stranka bojkotira izbore, što znači da neće sudjelovati neovisna oporba. U proteklih nekoliko tjedana uhićeni su deseci aktivista. Pravo glasa ima ukupno 11.9 milijuna birača. Tokajev je preuzeo vlast od dugogodišnjeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva koji je otišao u mirovinu nakon tri desetljeća vlasti, ali još uvijek drži nekoliko utjecajnih ureda i smatra se najmoćnijim i najutjecajnijim političarom u zemlji.
Njegova kći Dariga Nazarbajeva, koja je prije nego što je u proljeće smijenjena s dužnosti predsjednice gornjeg doma parlamenta smatrana najmoćnijom ženom u zemlji, ponovno se natječe na izborima. Takvi ishodi rezultata izbora već izazivaju nelagodu i gnjev kod mnogih ljudi, kako u Kirgistanu tako i u Kazahstanu, što će zasigurno rezultirati rastom tenzija pa se mogu očekivati novi nemiri i prosvjedi u obje zemlje.