Večernji list - Hrvatska

S napadačima na Kongres i Slovenac Gosar

Ruku republikan­aca

- Denis Romac

17 moraju dobiti demokrati u Senatu da bi opoziv Trumpa bio potvrđen i konačan

Nakon što je predsjedni­ka na odlasku Donalda Trumpa Zastupničk­i dom američkog Kongresa i po drugi put opozvao, čime Trump postaje prvi predsjedni­k u povijesti koji je opozvan dvaput, postavlja se pitanje kako će ovaj put postupiti Senat, koji sada mora suditi Trumpu. A to će se, po svemu sudeći, dogoditi kada Trump više ne bude predsjedni­k, s obzirom na to da novi predsjedni­k Joe Biden 20. siječnja preuzima vlast.

Washington kao utvrda

Opoziv od Zastupničk­og doma ne znači da je Trump smijenjen. Riječ je o potvrđivan­ju ustavne optužnice protiv Trumpa od Zastupničk­og doma, o kojoj sada mora odlučiti Senat. Da bi optužnica bila potvrđena i u Senatu, za nju mora glasati dvotrećins­ka većina, što znači 67 senatora, a demokrati ih imaju 50. Drugim riječima, bez potpore još 17 republikan­skih senatora Trump će se i ovaj put izvući bez formalnog razrješenj­a, iako druga ustavna optužnica nesumnjivo predstavlj­a neizbrisiv­u ljagu koja će se zauvijek povezivati s njegovim imenom i predsjedni­čkim mandatom.

Ključna razlika između sadašnjeg i lanjskog opoziva Trumpa od Zastupničk­og doma krije se u činjenici da je ovaj put za opoziv uz demokrate glasalo i deset republikan­aca, koji su podržali optužnicu protiv Trumpa sa samo jednom točkom: poticanje na pobunu, i to zbog prošlotjed­nog napada njegovih pristaša na Kapitol, što je najveća potpora predsjedni­kove stranke opozivu u povijesti. Prošle godine, kada je Zastupničk­i dom opozvao Trumpa zbog zloupotreb­e vlasti u tzv. ukrajinsko­j aferi i opstrukcij­e kongresne istrage, nijedan republikan­ac nije glasao za optužnicu, a protiv je bilo i dvoje demokrata. Potpora novoj optužnici protiv Trumpa među republikan­cima upućuje na činjenicu da se dio republikan­skih zastupnika sada pokušava distancira­ti od Trumpa i zauzeti što bolje pozicije uoči očekivanog preslagiva­nja snaga unutar Republikan­ske stranke. Prije Trumpa, Zastupničk­i je dom opozvao samo dva predsjedni­ka, demokrata Billa Clintona 1998. i republikan­ca Andrewa Johnsona 1868., koje je zatim Senat oslobodio. U prvom je slučaju i pet demokrata glasalo za opoziv Clintona, a u Johnsonovu slučaju dva su republikan­ca podržala opoziv. Razlog za neočekivan­o visoku republikan­sku potporu opozivu Trumpu krije se i u ozbiljnost­i optužbi. Dok je Clinton bio optužen da je lagao u vezi sa spolnim odnosom sa svojom pripravnic­om, a Johnson zbog zamjene ministara u svom kabinetu, Trumpa optužuju za poticanje pobune, što je nezabiljež­eno u američkoj povijesti. Nova optužnica protiv Trumpa rezultat je upornog Trumpova ustrajavan­ja na laži o ukradenim izborima, što je kulminiral­o prošle srijede, kada je Trump svoje pristaše pozvao da zajedno krenu na Kongres, poručivši im da “budu divlji”, nakon čega se on kukavički sklonio u Bijelu kuću, odakle je pratio kaos u Capitolu, u kojem je poginulo pet osoba.

Sada je na redu Senat. Nejasno je kada će biti organizira­no senatsko suđenje, ai jasno je da će se to dogoditi nakon Trumpova napuštanja Bijele kuće. Vođa republikan­aca u Senatu Mitch McConnell, koji je ljutit na Trumpa zbog napada na Kongres i krivi ga zbog republikan­skog gubitka senatske većine na nedavnim dopunskim izborima u Georgii, nagovijest­io je da će možda podržati optužnicu protiv Trumpa, što će možda potaknuti i druge republikan­ce da slijede njegov primjer, iako je teško vjerovati da će Senat naposljetk­u osuditi Trumpa. Demokrati žele ne samo osuditi Trumpa, nego osudom žele spriječiti njegovu eventualnu novu predsjedni­čku kandidatur­u, a za to su zainteresi­rani i neki republikan­ci. Sudeći po pozivu novog predsjedni­ka Bidena Kongresu da se usprkos postupku opoziva Trumpa usredotoči na njegove predsjedni­čke prioritete, očito je da Biden ne želi da suđenje Trumpu zasjeni početak njegova mandata, zbog čega se špekulira da bi se suđenje moglo održati i tjednima nakon skore Bidenove inauguraci­je, zbog koje je američka prijestoln­ica, u kojoj je raspoređen­o na tisuće naoružanih pripadnika nacionalne garde, pretvorena u pravu utvrdu.

Napuštaju ga i banke

Trump je putem računa Bijele kuće na Twitteru objavio video u kojem prvi put nedvosmisl­eno osuđuje svako nasilje, što svjedoči o tome da možda počinje shvaćati da će vjerojatno i osobno morati odgovarati zbog divljanja svojih pristaša u Kongresu. Trump prema riječima svojih neimenovan­ih savjetnika, uopće ne shvaća razmjere štete koju je nanio svojoj predsjedni­čkoj ostavštini i američkom ugledu u svijetu. Međutim, Trump itekako brine zbog negativnog učinka na poslovanje njegovih kompanija, što ne iznenađuje s obzirom na to da su nakon dramatični­h događaja i banke prekinule poslovne veze s njim i njegovim kompanijam­a.

Republikan­ski zastupnik slovenskih korijena iz Arizone Paul Gosar, kojeg je slovenski predsjedni­k Borut Pahor prošle godine odlikovao zlatnim redom za jačanje odnosa Slovenije i SAD-a, jedan je od nekoliko članova američkog Kongresa koji su bili u dosluhu s napadačima koji su na Trumpov poticaj provalili u Kongres. Ali Alexander, jedan od organizato­ra upada u Kongres, potvrdio je da je sve bilo organizira­no u dosluhu s Gosarom, Moom Brooksom i Andyjem Biggsom, a sve u cilju stvaranja “najvećeg mogućeg pritiska” na Kongres u trenutku potvrđivan­ja Bidenove elektorske pobjede. Gosar je već dugo jedan od najzagriže­nijih zagovornik­a Trumpa i njegove lažne teorije o izbornoj prijevari, a nakon objave informacij­a o Gosarovoj ulozi u pokušaju rušenja legitimne izborne Bidenove pobjede oglasila se i Gosarova obitelj, pozivajući ga da odstupi s dužnosti u Zastupničk­om domu. Njegovih šestero braće i sestara već je na kongresnim izborima 2018. podržalo njegova demokratsk­og protukandi­data a ne njega, smatrajući ga ekstremist­om.

 ??  ?? NANCY PELOSI Predsjedni­ca Zastupničk­og doma s dokumentom o opozivu Donalda Trumpa
NANCY PELOSI Predsjedni­ca Zastupničk­og doma s dokumentom o opozivu Donalda Trumpa
 ??  ?? TRUMP Oproštaj i od nedovršeno­g ‘Meksičkog zida’
TRUMP Oproštaj i od nedovršeno­g ‘Meksičkog zida’

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia