EU donira Hrvatskoj dodatne doze cjepiva?
Hrvatska je dobila 683 milijuna eura nakon potresa u Zagrebu, a idući tjedan očekuje se rezolucija EP-a o pomoći Banovini
Europska komisija pregovara s državama članicama da se dio cjepiva protiv COVID-19 iz zajedničke kvote preusmjeri Hrvatskoj kao dio pomoći zbog potresa // Šesnaest država poslalo je i još šalje financijsku i materijalnu pomoć. Iz Fonda solidarnosti EU već nam je odobreno 683 milijuna eura, od toga 89 milijuna u obliku predujma
Neke države šalju pomoć samostalno, od Srbije do Ukrajine, čija je vlada odlučila o isplati 574.000 eura
Šesnaest država poslalo je i još šalje pomoć Hrvatskoj nakon potresa koji se dogodio u okolici Petrinje i to je pomoć u obliku kontejnera za privremeno stanovanje, šatora, električnih grijalica i sličnog. Ta pomoć stiže u sklopu mehanizma EU za civilnu zaštitu, a nekoliko drugih država šalje svoju pomoć mimo toga, samostalno, od Srbije do Ukrajine, čija je vlada donijela odluku o isplati 574 tisuća eura pomoći Hrvatskoj nakon potresa na Banovini. I povrh svega toga, kako neslužbeno doznajemo, Hrvatska bi mogla očekivati pomoć u obliku jednog proizvoda koji je trenutačno među najcjenjenijim “valutama”, jer ga nema dovoljno i jer svaka država želi to malo, što ga ima, dobiti što prije za sebe i svoje građane. To je pomoć u obliku dodatnih doza cjepiva protiv COVID-19, koje bi Hrvatskoj mogle prepustiti ostale države članice EU iz svojih rezervacija u prvim isporukama zajednički nabavljenog cjepiva za cijelu Europsku uniju.
Cjepivo za Hrvatsku iz donacija
Odluka o tome koliko bi dodatnih doza Hrvatska mogla dobiti, i “donacijom” kojih država članica, još nije donesena, no iz dva različita izvora u Bruxellesu potvrđeno nam je da je Hrvatska zatražila takvo što i da se trenutačno radi na tome da se udovolji tom zahtjevu.
Stvar je osjetljiva jer su vlade u nekoliko zemalja, ponajprije u Njemačkoj, pod udarom kritika da nisu osigurale dovoljno doza i dovoljno brzu isporuku za svoje građane. A ovdje bi se praktički moglo dogoditi da, ako neke države odluče dio svojih prvih doza preusmjeriti u Hrvatsku za cijepljenje stradalih u potresu ili onih službi koje stradalima pomažu, te države praktički poručuju: zbog tog potresa, evo naše doze pa cijepite radije Hrvate nego naše građane. Doze dvaju jedinih odobrenih cjepiva protiv COVID-19, onog koje je razvio njemački BioNTech (s Pfizerom) te onog koje je razvila američka Moderna, polako stižu u sve države članice EU, i to su dva najskuplja cjepiva, pogotovo u usporedbi s “oxfordskim” cjepivom AstraZeneca, čije se odobrenje uskoro očekuje i koje bi nakon toga moglo ubrzati čitavu vakcinacijsku kampanju. Ali sada ta kampanja cijepljenja ide dosta sporo, sporije nego u Izraelu, Americi ili Velikoj Britaniji, što izaziva frustracije i oštre političke rasprave u nekim europskim državama.
Da bi se izbjegao dojam da neke države članice zakidaju svoje građane kako bi pomogle hrvatskim građanima nakon razornog potresa, navodno se sprema preusmjeravanje dijela doza cjepiva iz zajedničke kvote, koja je ionako bila predviđena za donacije. Takva je, neslužbeno doznajemo od upućenih izvora, bila ideja Europske komisije, koja je u suradnji s državama članicama vodila zajedničku nabavu cjepiva protiv COVID-19. Iz Komisije nam nisu željeli govoriti o detaljima. Samo su, na naš upit, potvrdili da se “razgovara o tome kako osigurati da Hrvatska, nakon potresa, dobije veći broj doza cjepiva nego što je prvotno bilo zatraženo”. Riječ je o dozama BioNTech/ Pfizerova cjepiva, dodao je glasnogovornik Europske komisije u odgovoru na Večernjakov upit.
U Europskom parlamentu sljedeći je tjedan, u četvrtak, predviđena rasprava i usvajanje rezolucije o pomoći Hrvatskoj u ublažavanju posljedica potresa u Petrinji i okolici. Rezoluciju je inicirao Valter Flego (IDS), a napisana je uz podršku svih hrvatskih europarlamentaraca.
– Zadovoljan sam što ćemo u četvrtak dobiti snažnu rezoluciju koja je stav Europskog parlamenta u odnosu na pomoć Hrvatskoj. Cilj je upozoriti sve u EU da će oporavak od potresa biti dugotrajan proces, a ne samo jednokratna gesta solidarnosti. Cilj nam je da taj prvi val entuzijazma i solidarnosti iz smjera EU ne popusti – rekao je Flego na jučerašnjoj konferenciji za novinare u organizaciji zagrebačkog ureda Europskog parlamenta. Rezolucija poziva Europsku komisiju da osigura maksimalnu potporu hrvatskoj Vladi u saniranju posljedica na pogođenom području te zagovara smanjenje administrativnih opterećenja u okviru Fonda solidarnosti.
Iz tog europskog fonda, posebno namijenjenog za pomoć državama nakon prirodnih katastrofa i pomoć u javnozdravstvenim potrebama, Hrvatska je već dobila rekordno visok iznos – 683 milijuna eura, od toga 89 milijuna u obliku predujma – nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku ove godine. Premda je najavljeno da će Hrvatska tražiti novu pomoć iz Fonda solidarnosti i zbog potresa u Petrinji, još nije poznato koliko bi mogla tražiti i koliko bi mogla dobiti.
Rok za zahtjev 12 tjedana
Rok za slanje zahtjeva je dvanaest tjedana, a nakon zagrebačkog potresa 22. ožujka zahtjev je poslan 10. lipnja pa je izglednije da će i zahtjev koji se tiče potresa na Banovini biti bliže kraju, a ne početku roka od dvanaest tjedana. Nakon što je u lipnju zaprimila zahtjev, Europska ga je komisija obrađivala do početka listopada, kada je donijela odluku, ali predujam od 89 milijuna eura isplaćen je već u kolovozu. Slanje zahtjeva traje toliko dugo, 12 tjedana, jer se pomoć od Fonda solidarnosti ne traži napamet, već na temelju precizno i vjerodostojno procijenjene štete od potresa, a hrvatske vlasti na svim razinama još prikupljaju te informacije, koje se tiču štete potresa na Banovini. Procjena ukupne štete nakon zagrebačkog potresa bila je 11,6 milijardi eura, tako da je Fond solidarnosti EU zapravo pokrio 5,89 posto. To je otprilike maksimalan postotak na koji države članice mogu računati kad se obraćaju Fondu solidarnosti za pomoć u nadoknadi štete.
– S obzirom na rezoluciju koju planiramo usvojiti na sjednici Europskog parlamenta u četvrtak, mislim da Europska komisija neće nepotrebno prolongirati rokove za odobrenje nove pomoći Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti – kaže IDS-ov europarlamentarac Valter Flego.