Isplanirajte do kraja mjeseca svoj proljetni vrt do najsitnijeg detalja
Vrtlari bez iskustva vrlo često misle da sa završetkom aktivnog rada u vrtu prestaje ikakvo djelovanje. Međutim, oni koji malo bolje poznaju vrtlarenje znaju da je dio izvan sezone izuzetno bitan za sljedeću sezonu. Kad je riječ o radovima izvan sezone, ponajprije se misli na planiranje. Uz planiranje, tijekom zime trebali biste se usredotočiti i na dodatnu edukaciju iz vrtlarenja. Vrlo često nam se dogodi da se zacementiramo u ustaljene obrasce i načine razmišljanja te smo zatvoreni za nove spoznaje i iskustva. Odredite jedno područje koje ste dosad malo ili nimalo istraživali te pronađite što više informacija i iskustva drugih vrtlara. Ako pretražujete preko interneta, budite pažljivi s time koje ćete informacije smatrati ispravnima, posebno se to odnosi na vrtlare početnike. Kao i u svakom području, tako su i u vrtlarenju osobna iskustva jedinstvena. Kad krenete s planiranjem, koje će, dakako, diktirati veličina samog vrta, pokušajte za početak napraviti što realniju sliku i trenutačno stanje vrta. Možda pomognu pitanja: koliko imam biljaka? Kakvo im je zdravstveno stanje? Koji tip tla imam u vrtu? Kakvi su uvjeti u vrtu? Nakon pametnog odabira biljaka, sljedeći je korak odrediti njihovu količinu. Sastavite popis te obratite pažnju koliko vremena možete posvetiti vrtu. To je važno zato što su neke biljke vrlo zahtjevne za održavanje pa, ako nemate vremena svaki dan zalijevati ih, okapati i prihranjivati, možda je bolje odustati. Ako nemate vremena, radije odaberite biljke jednostavnije za uzgoj kao što su salata, rotkvica, jagode, tikvice, mrkva, peršin, celer, blitva, grašak, luk, češnjak ili mahune. Potom je potrebno obratiti pozornost na plodored. On se primjenjuje zato što sadnja biljaka godinama na istom mjestu može poprilično iscrpiti tlo. U takvom tlu utočište pronalaze štetočine i bolesti, a najbolje uspijeva samo korov. Međutim, dobrim planom izmjene usjeva biljke će imati optimalne uvjete za rast, a time biti otpornije na bolesti i štetnike. Za svaki povrtnjak, bez obzira na njegovu veličinu, plodored je važan. Sljedeća stavka na koju treba obratiti pozornost jesu dobri i loši susjedi. Kao i ljudi, ni biljke ne podnose neke druge biljke. Tako krastavci vole blizinu bosiljka, kamilica je odličan susjed kupusnjačama, grahoricama, salati, blitvi i špinatu, češnjak jača otpornost biljaka na plijesan te ostale gljivične bolesti, bosiljak pojačava okus rajčice, a salata je odličan susjed i idealna kultura za popunjavanje praznih dijelova gredice svim biljkama osim peršinu, grahu i cikli. Ne zaboravite u plan vrta ubaciti začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su najjednostavniji bosiljak, peršin, celer, vlasac i kamilica. Osim što su dobri susjedi većini biljaka, potiču rast, odbijaju štetnike i bolesti, dekorativne su biljke koje uspijevaju i u ukrasnim teglama, a prikladne su za pripremu čajeva ili kao začini u raznim jelima. Od jednogodišnjeg cvijeća u vrtu su obvezne kadife, cinije i neveni. Poštujući pravilo plodoreda, možemo sa sigurnošću odrediti kakvo ćemo gnojivo i u kojim količinama koristiti. Tako se zreli stajski gnoj u tlu razgrađuje iduće tri godine, a primjenjuje se prije uzgoja povrća koje ima velike potrebe za hranivima kao što su kupusnjače, tikvenjače, rajčica, krumpir, kukuruz i blitva. Treba pak napomenuti da gnojenje stajskim gnojem može uzrokovati velike štete u obliku truleži kod mahunarki i lukovičastog povrća.