OŠTEĆENO JE ILI RAZORENO 65.000 KUĆA I ZGRADA
Goleme štete od potresa u četiri županije
Još se utvrđuju posljedice razornih potresa s epicentrom kod Petrinje. Ovo su najnoviji podaci, a konačni rezultat mogao bi, nažalost, biti i gori
Kao da je Hirošima. Pola grada mi nema. Riječi su to kojima je slikovito opisao stanje u Petrinji njen “prvi čovjek” dok je gledao ruševine pod kojima je nestala stara jezgra. U cigle, crepove i porušene drvene grede pretvorile su se jednokatnice iz razdoblja kasnog baroka i klasicizma, smještene oko Perivoja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Time je Petrinja nakon potresa od 6,4 po Richteru 29. prosinca, čiji je epicentar bio tek nekoliko kilometara od ovog grada, “doživjela”, reći će mnogi, i veće razaranje od onoga u Domovinskom ratu.
Mnogi još čekaju statičare
Tisuće ljudi ostalo je bez domova, sedmero ih je izgubilo živote pod ruševinama, a najveći broj poginulih je iz obližnjih Majskih Poljana, gdje većina stanovnika sad živi u stambenim kontejnerima jer njihovih domova više nema. Iako je Petrinja najjače stradala, pa time i Glina i Sisak, koji su u njenoj neposrednoj blizini, štete od najjačeg pa i ostalih naknadnih potresa, zbog kojih središnja Hrvatska već tjednima, a glavni grad i mjesecima, ne spava mirno, još se uvijek zbrajaju. Kako i ne bi kad je omjer štete i stručnjaka koji je procjenjuju u velikoj disproporciji. Unatoč tome što su danonoćno na terenu, do mnogih objekata statičari još nisu došli, a šteta ima ne samo na Banovini već i na područjima koja nisu ni blizu epicentra. Prilično je stradala i okolica Zagreba, a ovaj je potres ponovno “otvorio” stare “rane” zgrada u središtu metropole, ali i u najstarijoj jezgri, dok oštećenja ima i na karlovačkom području, ali i u Krapinsko-zagorskoj županiji, pa i u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Odlučili smo stoga sve te podatke staviti na kup kako bismo predočili stvarne razmjere štete iako to nisu, opet treba napomenuti, konačni rezultati. U cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji do jučer je prijavljeno šteta na 35.554 objekta, od kojih su statičari obavili pregled na njih 17.714. A kad se radi o najnovijim brojkama po pitanju šteta od potresa, treba reći da je Petrinja grad koji je nakon udara 29. prosinca najgore prošao kad je riječ o oštećenju objekata. Prijavljeno je gotovo 13.000 oštećenja, no broj i dalje raste. Neupotrebljivo je više od 1100 objekata, privremeno neupotrebljivo njih oko 2000.
Stradale su 1. Osnovna škola, Srednja škola Petrinja, područne škole u Gorama i Nebojanu, Hrvatski dom... Od ukupnog broja oštećenih, pregledana je tek polovica objekata, a petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, onaj koji je svoj grad nekoliko sati nakon potresa usporedio s Hirošimom, poziva na što bržu obnovu kako bi se spriječilo iseljavanje.
– Statičari su odradili veliki dio posla i