Stasala je nova generacija, uzde u književnosti preuzele su žene

Komentar Denisa Derka

Upetak su (doduše u primjerenom virtualnom obliku) po pedeset četvrti put dodijeljene nagrade Večernjakova natječaja za kratku priču koji nosi ime Ranka Marinkovića, književnika koji nas je napustio prije točno dvadeset godina, a godinama je bio član žirija kojem je i predsjedao. Prvo mjesto osvojila je književnica iz Bosne i Hercegovine Magdalena Blažević, drugo Julijana Adamović, a treće Ratko Cvetnić. Zanimljivo, u čak pedeset četiri godine postojanja natječaja samo deset puta su prvo mjesto osvajale žene. A još zanimljivije, u posljednjih deset godina, žene su čak šest puta pobijedile, pa barem u ovom desetljeću pobjeđuju muškarce. Još je zanimljivije da su dvije autorice u posljednjih deset godina dva puta stale na kratkopričaško ‘pobjedničko postolje’. A to su Korana Serdarević i Ivana Šojat. Što se laureatkinja Večernjakova natječaja tiče, led je probila sada već davne 1976. godine Višnja Stahuljak. Slijedila ju je doslovno u stopu Marija Peakić Mikuljan, a onda su se dogodile pobjede Jare Ribnikar, Olje Savičević Ivančević, spomenute Korane Serdarević te Ivane Šojat i Sanje Pilić, koja je pobijedila na natječaju prije dvije godine. Ovogodišnji trećeplasirani Ratko Cvetnić, inače dvostruki dobitnik nagrade Ksaver Šandor Đalski i izgledni redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u izravnom se prijenosu dodjele ovogodišnjih nagrada u razgovoru s novinarkom Lanom Kovačević, ne bez jetkosti, našalio da Večernjakovu nagradu u pravilu dobivaju žena, klasik i frik... Ove godine žiri očito nije poštovao to pravilo jer je nagradu dodijelio dvjema ženama, a eto, Ratko Cvetnić mora izabrati želi li biti klasik ili frik. Kako mu drago. Šalu na stranu, statistika prema kojoj je samo osam ženskih imena upisano na listu pobjednica Večernjakova natječaja koji je sasvim sigurno najstariji u ovom dijelu Europe (već sam napisao da su dvije autorice dva puta pobijedile) nije baš za isticanje i samohvalu. Iako, u obranu Večernjeg lista treba reći da je 2006. godine Naklada MD objavila “Antologiju kratkih priča hrvatskih spisateljica” koje su svoje uratke slale na Večernjakov natječaj. U antologiji “Svaka priča na svoj način” uvršteno je pedeset pet priča četrdeset pet autorica koje su tijekom četiri desetljeća pristizale na natječaj. Tako su i na tom planu autorice dobile dodatnu potporu Večernjeg lista na svom putu prema književnoj afirmaciji i društvenoj prepoznatljivosti. I u antologiji “50 godina 50 priča”, koju je 2015. godine u povodu pola stoljeća Večernjakova natječaja objavio Večernji list, selektor natječaja od njegovih početaka Tomislav Sabljak uvrstio je i priče autorica, i to Mirjane Matić Halle, Višnje Stahuljak, Carmen Klein, Mirjane Hercigonje, Dorte Jagić, Daše Drndić, Julijane Matanović, Olje Savičević Ivančević, Irene Škorić, Korane Serdarević i Ivane Šojat. Naravno, za svaki natječaj je najbitnije da pobjednici budu oni koji su pobjedu najviše zaslužili. Nije tu nikako najbitnije i najpresudnije kojeg su spola. Uostalom, u tih pedesetak priča koje prođu selekciju iskusnog Tomislava Sabljaka i koje Večernji list objavi u svom subotnjem prilogu Obzor (koji uređuje još jedan afirmirani hrvatski pisac Goran Gerovac), na autorice u prosjeku otpada tridesetak posto, što je iz godine u godinu podložno promjenama. Ipak, već broj nagrađenica u ovim posljednjim godinama svjedoči da su i Večernjakovi žiriji prepoznali kvalitetu autorica na našem prostoru, a ona je evidentna. Stoga bi bilo dobro da se uskoro pojavi nova antologija sa ženskim predznakom u kojoj bi bile objavljene priče autorica pristigle na novije Večernjakove natječaje jer je od knjige “Svaka priča na svoj način” objavljene prije petnaestak godina stasala nova generacija žena koja je, može se reći, preuzela uzde hrvatske književnosti od svojih muških kolega. Iako, politika nagrađivanja spisateljicama i dalje ne ide u prilog. Tako su od trinaest dodijeljenih tportalovih nagrada za roman godine samo tri dodijeljene autoricama. Među trideset osam dobitnika nagrade Ksaver Šandor Đalski tek je osam autorica. A nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, koja je dodijeljena pedeset četiri puta, do sada su dobile samo četiri žena. A to zaista zvuči nadrealno.

Zanimljivo, u čak pedeset četiri godine postojanja Večernjakova natječaja za kratku priču koji nosi ime književnika Ranka Marinkovića samo su deset puta prvo mjesto osvajale žene. A još zanimljivije, u posljednjih deset godina žene su čak šest puta pobijedile, pa barem u ovom desetljeću pobjeđuju muškarce Dvije autorice u posljednjih deset godina dva su puta stale na kratkopričaško ‘pobjedničko postolje’. A to su Korana Serdarević i Ivana Šojat