“Benzinska pumpa” kod Mjeseca prva je postaja za svemir
Lunar Gateway bit će postavljen u visoku, izduženu eliptičnu orbitu te će u najbližoj točki svog kruženja od Mjeseca biti udaljen samo 1500 km, a u najdaljoj 70.000 km Osim slanja ljudi na Mjesec do 2024. u sklopu projekta Artemis NASA planira sagraditi l
Ljudi će na Mjesec ponovno sletjeti 2024. godine, a po njegovoj površini dvoje astronauta, jedan muškarac i jedna žena, hodat će pet dana, svakog dana po otprilike četiri sata. U to vrijeme skupit će oko 35 kilograma različitih uzoraka koje će vratiti na Zemlju. Bit će to prvi put nakon 1972. godine da će ljudska posada kročiti na jedini prirodni satelit našeg planeta. Kako nakon te šetnje ne bismo opet trebali čekati preko pola stoljeća da bi astronauti rastegnuli noge na Mjesecu, Američka svemirska agencija NASA trenutačno radi na projektu Artemis, koji je, slobodno to možemo reći, najambiciozniji svemirski projekt u povijesti čovječanstva.
U projektu sudjeluju svi
U najkraćim crtama, osim slanja ljudi na Mjesec do 2024. u sklopu Artemisa NASA planira napraviti lunarnu bazu koja će se sastojati od više “Mjesečevih sela” u kojima će živjeti astronauti i znanstvenici. Planirano je da na mjesecu žive u timovima koji će se mijenjati svakih nekoliko mjeseci, a lunarna baza poslužit će kao odskočna daska za putovanje do Marsa koji bi ljudi mogli posjetiti, procjenjuje se, do 2050. godine.
U tim Mjesečevim selima cilj će biti raditi na razvoju tehnologija za održavanje života, proizvodnju energije, hrane i materijala. S obzirom na to kako je to sve izuzetno skupo, preskupo čak i za NASA-u, u misiji sudjeluje praktički cijeli svijet – Europska svemirska agencija ESA, ruski Roscosmos, japanska JAXA i kanadska CSA. Osim državnih svemirskih agencija u Artemisu sudjeluju i brojne privatne kompanije iza kojih stoje najveći svjetski milijarderi, a među kojima je svakako najeksponiraniji SpaceX Elona Muska. Poslovi vezani uz istraživanje svemira i tehnologije koje je potrebno razvijati za to do kraja stoljeća bit će, složni su praktički analitičari, daleko najprofitabilniji biznis uopće. A upravo je jednoj takvoj privatnoj tvrtki, francusko-talijanskom Thales Alenia Spaceu, koji je poznati i kao najveći svjetski proizvođač svemirskih satelita u Europi, prije nekoliko dana dodijeljen 300 milijuna eura vrijedan posao izrade modula za interplanetarnu stanicu Lunar Gateway. Kao što Međunarodna svemirska postaja (ISS) kruži oko Zemlje, tako će Lunar Gateway, kada bude gotov, kružiti oko Mjeseca.
Bit će postavljen u visoku, jako izduženu eliptičnu orbitu te će u najbližoj točki svog kruženja od Mjeseca biti udaljen tek 1500 kilometara, dok će najdalja točka te putanje iznositi 70 tisuća kilometara.
Veza između Zemlje i Mjeseca
Prvi elementi Lunar Gatewaya trebali bi biti lansirani već iduće godine, nakon čega će se na njega postupno nadograđivati dodatni moduli sve do 2026. godine, kada je planiran početak operativne uporabe te postaje. Iako cijena projekta nije još potpuno poznata, nagađa se da će Lunar Gateway koštati manje od 150 milijardi dolara, koliko je iznosila gradnja ISS-a, najskupljeg znanstveno-tehnološkog pothvata u povijesti. Thales Alenia Spaceu povjerena je izgradnja modula ESPRIT, odnosno dva njegova najbitnija dijela – ERM-a i HLCS-a. ERM (ESPRIT Refueling Module) u biti je, kako mu i samo ime govori, dio koji predstavlja “benzinsku pumpu” Lunar Gatewaya, a na njega će svemirski brodovi sa Zemlje dovoziti razna pogonska goriva. HLCS će s druge strane biti svemirski signalni odašiljač čiji će glavni zadatak biti osiguravanje punog signala, odnosno nesmetane komunikacije između Zemlje te strojeva i ljudi koji će se nalaziti na Mjesecu. NASA do kraja desetljeća planira izgraditi cijelu mrežu satelita oko Mjeseca koju će nazvati LunaNet, a koja će jamčiti besprijekornu komunikaciju između svih uređaja smještenih na Mjesecu i u njegovoj orbiti.
150 milijardi dolara koštat će projekt Gateway, koliko je stajala i gradnja ISS-a