HUP napustile 34 tvrtke, razmišljaju o osnivanju nove udruge poslodavaca
BORBA ZA MOĆ ILI SMJENA GENERACIJA
ŠTO SE DOGAĐA S UDRUGOM POSLODAVACA
BRANKO ROGLIĆ, predsjednik uprave Orbico grupe, jedan od bivših predsjednika HUP-a Dogodile su se monstruozne stvari koje ne mogu razumjeti ni opravdati, HUP je izgubio svaku vjerodostojnost
GORDANA DERANJA, predsjednica uprave Tehnomonta i pretposljednja, volonterska predsjednica HUP-a Važna je politika tvrtke koju vodim i kakva očekivanja ima od neke udruge. Ako se ne ostvaruju, naše je pravo izaći
DAMIR ZORIĆ, glavni direktor HUP-a i prokurist Euroherc osiguranja HUP-ov angažman neće se umanjiti, naprotiv, očekujemo još jaču aktivnost stručnih službi i članica
Svi smo mi različite tvrtke i u COVID-19 različito prolazimo, no posljednje mjere, kad je riječ o tom pitanju, HUP je odradio u travnju prošle godine dok sam ja još bila u HUP-u, a poslije toga nema ni ničega s programima ni sa zahtjevima, nizašto se ne zalaže, a ja plaćam članarinu – kazala nam je jučer Gordana Deranja, predsjednica uprave Tehnomonta, još jedne u nizu tvrtki koje su izašle uz HUP-a.
Na pomolu nova udruga
Žalosno je, kaže, što to udruženje staro četvrt stoljeća napuštaju osnivači. U HUP-u je jako puno kvalitetnih članica i ne želi govoriti ni protiv koga. Pet godina je bila volonterska predsjednica za koju je vrijedio statut kojega su se držali kao pijan plota, ali koji nije vrijedio i za izvršni i nadzorni odbor kojima je istekao mandat.
– HUP je bio udruga koja je imala svoj renome, član je GSV-a i pristupila sam joj s ciljem da nešto dam i da se svi zajedno za nešto izborimo – rekla je ističući kako izašle članice razmišljaju i o osnivanju neke nove udruge koja će biti transparentna, da svi znaju po kojim se načelima vodi i da se razgovara o politikama, industriji i drugim gorućim temama. – Ako se i ne formira, nikome ništa, i tako imamo HGK, nameta koliko voliš – našalila se Deranja, dok nam je čelnik Orbica Branko Roglić, još jedan od osnivača, a sada, uz Adris, i glavni inicijator egzodusa velikih iz HUP-a, jučer potvrdio kako se brojka onih koji su izašli ili izlaze – a među njima je i Fortenova – već popela na 34.
– Nijedan ozbiljan poduzetnik ne može više funkcionirati u toj sredini. Pridružuju nam se svi koji znaju misliti svojom glavom – rekao je Roglić. U “oproštajnom” pismu HUP-u napisao je, tvrdi, kako su se dogodile monstruozne stvari koje ne može razumjeti ni opravdati te da je sadašnja organizacija izgubila vjerodostojnost.
– Fortenova grupa obavijestila je Vijeće članova i stručne službe HUP-a o svojoj odluci da istupi iz HUP-a i tu odluku nema potrebe pojašnjavati u javnom prostoru. Dobrobit naše zemlje, hrvatskog i regionalnog gospodarstva, naših zaposlenika, partnera i svih naših sugrađana, jednom riječju cijelog društva duboko ranjenog i pandemijom i potresima, ostaje zajednički interes koji dijelimo s brojnim drugima kompanijama bez obzira na članstvo u HUP-u i na ostvarivanju tog interesa ćemo sa svima njima nastaviti raditi i dalje – poručili su pak iz Fortenove. Roglić za ponedjeljak najavljuje zajednički sastanak i osnivanje inicijativnog odbora tvrtki koje napuštaju HUP, nakon kojega će dati zajedničku izjavu.
U HUP-u je jučer održan konzultativni sastanak bivših čelnika i članova savjeta, ali bez Branka Roglića i Ante Vlahovića. U priopćenju iz HUP-a poručeno je da su dobrovoljna udruga, u koju je učlanjenje i iščlanjenje potpuno prepušteno slobodnoj volji pojedinca.
– U proteklom razdoblju HUP je bio vrlo aktivan, a naslijeđene poteškoće iz ranijih razdoblja smo savladali iako to nije bilo uvijek jednostavno zbog složenosti same organizacije i raznorodnih interesa u različitim udruženjima unutar HUP-a. Izazovi u poslovnom svijetu nisu novost, dapače oni su sastavni dio poslovnog života. Kako smo prebrodili prethodne, tako ćemo i ove izazove, iako bi nam bilo draže da oni ne postoje. HUP-ov angažman u socijalnom dijalogu i zakonodavnim izmjenama neće se umanjiti, naprotiv, očekujemo samo još jaču aktivnost stručnih službi i članica HUP-a – izjavio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a. Marina Pulišić, predsjednica Vijeća članova, za koju se očekuje da bi na današnjem Vijeću mogla postati v.d. predsjednika HUP-a, poručila je kako je učlanjenje kao i iščlanjenje u HUP slobodna volja pojedinca, dok o razlozima odlaska treba razgovarati s onima koji su se na taj potez odlučili.
– Reprezentativnost HUP-a nije ugrožena iznenadnim odlascima. U proteklom razdoblju pridružile su nam se mnoge velike tvrtke kao i velik broj malih i srednjih poduzetnika – istaknula je te podsjetila da je HUP za svoje članove izborio velike stvari samo u posljednjih nekoliko mjeseci – ukinut je porez na donacije, pojednostavnjena je administracija u Zakonu o strancima, na inicijativu HUP-a u porezno priznate rashode uključeno je i cijepljenje protiv zaraznih bolesti koje poslodavac plaća radnicima te su pokrenute mnoge druge inicijative na razini granskih udruga HUP-a.
– Mi koji ostajemo nastavit ćemo se truditi da HUP ispuni očekivanja postojećih članova, da privuče nove članove te da jednako aktivno i kvalitetno nastavi participirati u dijalogu s Vladom kao i u socijalnom dijalogu – zaključila je Pulišić.
HUP je četvrt stoljeća jedan od najmoćnijih sudionika javnog života u zemlji, interesna organizacija kojoj su se klanjali svi dosadašnji ministri i premijeri. Nema važnijeg zakona ili poteza u zemlji koji se nije usuglašavao s poslodavačkom i menadžerskom vrhuškom koja je u posljednjih 27 godina defilirala HUP-om. Pretvorba, privatizacija, proračuni, porezna politika, radno zakonodavstvo, strategije, reforme... u pripremnoj su se fazi najprije brusili s predstavnicima kapitala prije nego što su dospjeli u javnu raspravu. Osim očite financijske moći, jer HUP je osnovao vodeći industrijalac Ivice Todorića te direktori najvećih banaka i kompanija, utjecaj te organizacije proizlazio je i iz činjenice da je, premda dobrovoljna asocijacija poduzeća, stekao monopol na zastupanje interesa poslodavaca.
Hrvatska se država ipak sve ovo vrijeme trudila graditi dijalog sa socijalnim partnerima, a u praksi je to izgledalo tako da je na sindikalnoj stranci uvijek bila gužva, dok je HUP sve ovo vrijeme uspijevao biti jedini reprezentant poduzetnika. Što su slabiji i više ih je, sa sindikatima se lakše izlazilo na kraj, dok je kod poslodavaca, čak i kad se međusobno nisu mogli smisliti, zajedništvo prema vani uvijek bilo na cijeni.
Tek prva konkurencija
HUP-u su kod eliminiranja konkurencije pomogli i kriteriji koji su bili najprije ugrađeni u tripartitni dogovor, a poslije i u zakon, po kojima poslodavce može predstavljati samo ona udruga koja ima najmanje tri tisuće članova koji zapošljavaju najmanje sto tisuća radnika, djeluju u više županija, imaju profesionalnu službu i slično. Premda bi ta činjenica imala najveće opravdanje, broj zaključenih kolektivnih ugovora nikada nije bio uvršten kao jedan od kriterija po kojemu se mjeri smisao postojanja poslodavačke organizacije. A HUP je, inicijalno, i osnovan sa željom da zastupa interese poduzeća i poslodavca u kolektivnim pregovorima sa sindikatima, a ne da njegovi članovi i osnivači lobiraju za svoje poslove po ministarstvima te budu što bliže vatri, kako bi se i sami bolje ugrijali. Tek je prošle godine HUP dobio prvu ozbiljniju konkurenciju na javnoj sceni kroz novoosnovanu udrugu Glas poduzetnika, no i oni, koliko god agresivni i glasni bili, nisu još ni blizu tome da pokrenu zakonski postupak utvrđivanja reprezentativnosti na državnoj razini te eventualno otmu HUP-u neko mjesto u GSV-u, Upravnom vijeću Zavoda za zapošljavanje i ostalih javnih ustanova u čija su upravna i nadzorna tijela uključeni kao socijalni partneri. Na razini EU postoje tri različite udruge poslodavaca, jedna poput HUP-a predstavlja velike privatne poduzetnike, druga se bori za interese malih poduzetnika, a treća predstavlja javna državna poduzeća. Svi su se oni kod nas, zasad, sklonili pod kapu HUP-a u kojem su, daleko od očiju javnosti, često tinjali međusobni ratovi i obračuni, posebno izraženi kada dolazi do isteka mandata vodećih ljudi u udruge.