PRATITE ‘THINK FIN: FINANCIJE ZA SVAKOGA’ I NAPRAVITE DOBAR PLAN ZA SVOJU MIROVINU!

‘Kakav će biti moj život nakon što napustim svijet rada i odem u mirovinu?’ pitanje je koje će si s vremenom svatko od nas postaviti. Zapravo se pitamo možemo li na nekoj razini pouzdanosti predvidjeti buduće događaje i razviti scenarije kojima se balansira rizik. Upravo je to je ono što očekujemo i od mirovinskih društava koja upravljaju imovinom članova obveznih mirovinskih fondova, dakle svih zaposlenih koji svaki mjesec uplaćuju pet posto obveznog mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće u drugi stup. Želimo da mirovinska društva rade na nepristran način i u našu korist te da donose odluke o upravljanju imovinom mirovinskih fondova koristeći racionalne strategije. Odluke o tome kako mirovinska društva ulažu našu štednju važne su za sve članove mirovinskog fonda jer će o njima ovisiti njihova mirovina jednog dana, ali i za ekonomiju u cjelini. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), imovina obaveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj čini 27 posto hrvatskog BDP-a.

Utječu na razvoj

S obzirom na ukupnu imovinu kojom mirovinska društva upravljaju, način na koji donose odluke o ulaganjima i sektori koje odabiru neupitno utječu na smjer razvoja društva. Riječ je o odlukama hoće li se, primjerice, orijentirati prema zelenoj energiji i smanjenju rizika uzrokovanog klimatskim promjenama, digitalnoj transformaciji društva ili razvoju industrijske baze. Procjene rizika ulaganja, kao i metodologija usporedbe razvoja i prinosa pojedinih fondova, izrazito su važne za informirano i dugoročno planiranje utemeljeno na osobnim financijskim preferencijama ulagača, ali i osobnim okolnostima i potrebama. To je posebno važno za ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove.

Za članove mirovinskih fondova važno je znati da metodologiju praćenja prinosa propisuje nepristrano tijelo - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Prinose koje ostvaruju mirovinski fondovi svi članovi mogu pratiti preko indeksa Mirex, koji izračunava i objavljuje Hanfa. Mirex predstavlja prosječnu vrijednost obračunske jedinice pojedinog fonda,

Dr. sc. Luka Grubišić predsjednik je Udruge za primijenjenu i industrijsku matematiku CRO-MATH-IN. Diplomirao je na PMF-u i doktorirao na Sveučilištu FU Hagen u Njemačkoj. Do povratka u Hrvatsku radio je kao poslijedoktorand i znanstveni suradnik na Sveučilištu RWTH Aachen. Bavi se znanstvenim računanjem te aspektima matematičkog modeliranja dinamičkih procesa u okruženju bogatom podacima. Trenutno je posvećen promicanju matematike kao ključne tehnologije za razvoj industrije i društva.

odnosno kategorije fonda. Prema investicijskoj strategiji i zakonskim mogućnostima ulaganja, obavezni mirovinski fondovi dijele se u kategorije A, B ili C. Promjena indeksa u nekom razdoblju predstavlja prosječnu zaradu ili gubitak fonda u promatranom periodu. Kakvu ulogu imaju matematički modeli i podatkovno modeliranje kad je riječ o investicijama mirovinskih društava? O čemu sve ovisi kako će investirati našu mirovinsku štednju?

Personalizirana rješenja

Financijska industrija jedna je od rijetkih koja raspolaže strukturiranim, povijesnim podacima, što su idealni preduvjeti za korištenje novih tehnologija. Više od 40 posto profesionalnih tradera na konferenciji ‘Challenge of Change’ prije tri godine procijenilo je da će AI biti jedan od glavnih alata u industriji fondova sljedeće tri do pet godina. Prevedeno na sadašnje vrijeme, riječ je o iduće dvije godine i vjerujem da je ta procjena bila dobra kada govorimo o personaliziranim financijskim proizvodima kao što je mirovinska štednja. U ovogodišnjoj analizi OECD-a ističe se da su big data i AI među ključnim trendovima kad je riječ o budućnosti biznisa. Njihova primjena omogućava personalizirana rješenja koja su prilagođena očekivanjima korisnika te istovremeno rast učinkovitosti. U financijskoj industriji moguće su analize velikih baza podataka koje omogućavaju napredne

Sve analize i vodiče o drugom i trećem mirovinskom stupu te o tome kako napraviti dobar plan za mirovinu pratite na digitalnoj platformi umfo.hr. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavlja vam interaktivni, omnichannel serijal ‘Think Fin: Financije za svakoga’. Dio je to projekta jačanja financijske pismenosti koji provodi UMFO. Donosimo analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka koji će vam približiti trendove i ponuditi relevantna objašnjenja za planiranje boljih umirovljeničkih dana, a uz prvog hrvatskog virtualnog financijskog pomoćnika, Gospodina Fina, na Viberu možete dobiti i dodatne, personalizirane informacije!

investicijske strategije. Cijela financijska industrija temelji se na profesionalnim ekspertizama. Oko 50 posto vremena zaposleni u financijskoj i osiguravajućoj industriji troše upravo na prikupljanje i obradu podataka.

Vodeće kompanije koje se bave savjetovanjem ulagača sada, primjerice, ulažu u prikupljanje i obradu klimatskih podataka jer se očekuje da će pristup takvim bazama podataka biti ključan za donošenje investicijskih odluka. Dva su ključna trenda. Dio ulagača tako želi zaštititi svoje ulaganje od rizika povezanih s klimatskim promjenama, a drugi, pak, žele da se njihova imovina ulaže isključivo u kompanije koje doprinose prilagodbi društva ekološkim izazovima. I jedni i drugi žele osigurati da se osobna ograničenja poštuju upravo onako kako su ugovorena.

Strojno učenje

Sve to bilo bi nemoguće bez digitalizacije i moderne znanosti o podacima. Kako mjeriti utjecaj klimatskih promjena na investicijske izglede? Klasičan pristup bio bi da timovi stručnjaka reduciraju broj opažanja i na temelju analize malog skupa parametara formuliraju operativni kriterij donošenja odluke. Suvremeni pristup korištenjem strojnog učenja omogućava obradu velike količine podataka iz nepovezanih izvora i izradu analitičkog modela. Izbor bitnih parametara radi algoritam, a ne ekspert s domenskim znanjem. Sustav za donošenje odluka (koji je formiran sažimanjem povijesnih podataka o donesenim odlukama u sličnim okolnostima i praksi) može usmjeriti korisnika u odluci o mirovinskom planu prema pravoj kombinaciji štednje i ulaganja za ostvarivanje željenih ciljeva uz prihvatljivu razinu rizika. Ulagači u mirovinske fondove sve češće vode računa i o društvenom kontekstu koji prati njihova ulaganja pa se aspekti kao što su visina i odnos plaće izvršnih direktora prema plaći zaposlenika koriste u modelima procjene održivosti poslovnog modela, a samim time i utjecaja na očekivane dugoročne prinose. Ovakve društvene, upravljačke i ekološke komponente imovine predstavljaju ograničenja pri izboru optimalne strategije raspodjele imovine u investicijskom portfelju i mogu neki (inače oportun) financijski proizvod učiniti prihvatljivim ili neprihvatljivim određenom segmentu korisnika. To je posebno relevantno za izbor dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Treba li se bojati alata kao što je strojno učenje? Nikako. Kao i mnogi drugi kvantitativni alati, i ovaj će se ugraditi u tržište te ga ne smijemo ignorirati. S druge strane, u procesu donošenja odluka o investiranju ne treba isključiti savjet stručnjaka.

PRISLONI KAMERU MOBITELA, SKENIRAJ QR KOD I ZAPOČNI RAZGOVOR S GOSPODINOM FINOM!