Šef četvrti: Ovo vapi za cjelovitom obnovom, ali nikako da dođe na red
Pukotine koje se nakon potresa vide na podvožnjaku u Miramarskoj zabrinjavaju Zagrepčane
Usko je to grlo između starog i novijeg dijela grada. I put za mnoge koje obaveze “tjeraju” u središte metropole. Prođu svaki dan onuda na stotine, pa i tisuće automobila. Stoga bi bilo poželjno da vozači koji moraju proći podvožnjakom i ulicom koji spaja Vukovarsku s Mihanovićevom ne trebaju razmišljati hoće li im na krov ili haubu nešto pasti. No većini koji prođu Miramarskim podvožnjakom izgleda kao da za to postoje velike šanse, pogotovo nakon dva jaka potresa koja su zatresla metropolu, prvi lani na proljeće, a drugi, s epicentrom u Petrinji, krajem prosinca. Gotovo da nema dijela gdje nisu vidljiva napuknuća, a najviše su se oštetila dva stupa s gornje strane, pa se mnogi pitaju koliko je podvožnjak zapravo siguran, s obzirom na to da svakodnevno podrhtava i od vlakova koji prolaze s njegove gornje strane, a s donje ga tresu automobili i teretna vozila.
Redovito se pregledava
Ako se pita HŽ Infrastrukturu, koja je zadužena za održavanje konstrukcije nadvožnjaka iznad prolaza u Miramarskoj, ne treba brinuti jer cijelo vrijeme prate njegovo stanje.
– Nakon obaju potresa, 22. ožujka na zagrebačkom području i 29. prosinca na Banovini, naše su nadležne službe pregledale podvožnjak te nisu ustanovljena oštećenja koja bi ugrozila siguran tijek željezničkog prometa – kažu u HŽ Infrastrukturi te dodaju da zasad nije predviđena rekonstrukcija mosta. Što se tiče
I svakodnevno podrhtava od vlakova koji prolaze s gornje strane, a s donje ga tresu auti i teretnjaci, pa nerijetki strahuju hoće li im na glavu, krov illi haubu nešto pasti
Trebala je biti kompletno dovršena još 2017. godine, a tek je prije nekoliko dana Grad Zagreb odabrao izvođača radova za 1,66 kilometara biciklističke rute Greenway, odnosno dio koji ide od Savskog mosta do naselja Blato. Na natječaj su se javila četiri ponuditelja, a odlučeno je da će posao dobiti zagrebačka tvrtka P.G.P. za 4,5 milijuna kuna bez PDV-a. Što znači da će ovaj dio staze, koji je peta faza projekta “Državna glavna biciklistička ruta br. 2”, stajati dvostruko više nego što je Grad procijenio. Sve skupa, pak, traje još od 2015. godine kada je izrađena studija izvodljivosti. Projekt je ukupno “težak” 123 milijuna kuna, nositelj mu je Grad, a partner Zagrebačka županija. Ideja je urediti stazu koja će se protezati od granice sa Slovenijom kod mjesta Bregane cestovnog dijela podvožnjaka, ističe pročelnik Gradskog ureda za izgradnju Dinko Bilić, izrađena je dokumentacija za sanaciju upornih zidova, a ona se isključivo odnosi na profiliranje i uređenje postojećih obloga te nema veću ulogu u mehaničkoj otpornosti i stabilnosti samog objekta. Da je briga HŽ-a željeznički most, dok je gradska uprava zadužena za cestu, rasvjetu i troškove crpljenja vode iz podvožnjaka, dogovoreno je još 25. listopada 1913. kad je objekt otvoren kako bi premostio prugu koja je 50 godina prije stigla do metropole.
Sporna podjela “posla”
Upravo je podjela posla oko održavanja, smatraju mnogi Zagrepčani, razlog zapuštenog stanja, a da vlasnički odnosi između države i Grada ne bi smjeli biti zapreka da se podvožnjak obnovi, drži predsjednik Gradske četvrti Trnje Mato Bartoluci.
– Podvožnjak već dugo vapi za cjelovitom rekonstrukcijom, a postoji i studija te projekt koji smo dali izraditi u suradnji s četvrti Donji grad. Zajedničku inicijativu kao projekt od vitalne važnosti za cijelu metropolu predstavili smo i Gradu i tražili da se to stavi u plan prioriteta, no projekt još nije došao na red iako su otad prošle dvije godine – kaže Bartoluci.
U sklopu njihova projekta, dodaje, planirali su podići i zapadnu pješačku stazu kako pješake ne bi zapljuskivali automobili s obzirom na to da podvožnjak lako i poplavi za jačih kiša, a označile bi se i biciklističke staze.
PROJEKT “BICIKLOM DO SLOVENIJE” Odabrali izvođača za 1,66 kilometara rute Greenway
do Lijevog Dubrovčaka, prateći pritom tok Save, dijelom s obiju strana rijeke. Ukupna okvirna dužina prometnice iznosi 132 kilometra, a trasa se planira opremiti rasvjetom, punjačima za e-bicikle, odmorištima, parkiralištima, informativnim i turističkim oznakama, brojačima prometa... Usto će se urediti prilazi mostovima, kao i spojevi na postojeću infrastrukturu.