Student ste i želite odložiti fotelju? Ne može bez papirologije
U reciklažna dvorišta više se ne može bez osobne iskaznice i računa, no nisu svi stanovnici metropole u istom položaju
Kad je Miroslav Radić svojim vozilom ušao u mobilno reciklažno dvorište u Folnegovićevoj ulici, mislio je da će svoj otpad jednostavno moći predati dečkima koji to rade i – čiča-miča gotova je priča. Neugodno se zato iznenadio kad mu je djelatnik, doduše vrlo ljubazno, objasnio da stvari tako više ne funkcioniraju već nekoliko mjeseci.
Adrese se moraju poklapati
– Morate pokazati račun i osobnu iskaznicu, da se uvjerimo da ste zaista korisnik naših usluga – kazao je on Radiću. No ipak mu je, za ovaj put, dopustio da otpad iskrca, s upozorenjem da sljedeći put mora imati svu potrebnu dokumentaciju. Novi je to sustav evidentiranja vrste i količine otpada te korisnika u reciklažnim dvorištima, a Čistoća ga je uvela u rujnu zbog usuglašavanja s aktualnim zakonima i uredbama. Od veljače se primjenjuje u svih 19 reciklažnih dvorišta u gradu, a po dolasku potrebno je djelatniku dvorišta predočiti osobnu iskaznicu te šifre obveznika i objekta koje se mogu pronaći na Holdingovu računu.
– Gleda se da je ista adresa na osobnoj i na računu. Tako da, na primjer, može doći jedna osoba iz kućanstva, primjerice djed ili supruga, ako se adresa poklapa – objašnjava princip Edin Garibović, rukovoditelj službe ostalih vrsta otpada u Čistoći. Ne mora se, govori nam rukovoditeljica odjela za odnose s javnošću Čistoće Mirella Strenja, čak ni donositi fizičku kopiju računa, jer su korisnicima odnedavno na računima uveli bar-kodove koji se mogu snimiti na mobitel i zatim pokazati djelatniku dvorišta, koji ga skenira i time ubrzava proces rada. Sustav, isprobali smo sami, na prvi dojam izgleda brzo i jednostavno, no kad se zagrebe ispod površine, vide se i njegovi problemi. Poput onog da se adresa na osobnim iskaznicama mora poklapati s onom na računu, što bi prepreku moglo stvoriti tisućama stanovnika metropole koji ovdje imaju prijavljeno samo boravište jer su, na primjer, studenti ili podstanari. U problemu su i privatni vlasnici koji su tek nedavno promijenili dom i još nisu promijenili osobne podatke. Hoće li oni, dakle, biti odbijeni na ulazu jer ne mogu dokazati da je taj otpad baš njihov?
Oni mogu, odgovara pak Strenja, svoj otpad odlagati u svoje spremnike i u spremnike na zelenim otocima po gradu. No, pitamo ponovno, što ako se radi o fotelji, perilici ili možda velikom ormaru koji ne mogu odložiti na zeleni otok? – Krupni otpad zapravo su preinake u stanu, o čemu se obično brinu stanodavci, kao što je namještaj i tehnika, pa oni obično i odlože u ovom slučaju otpad koji je nastao u njihovu vlasništvu. Ako bi se radilo baš o iznimci koju navodite, tada bismo zamolili da nam pokažu prijavu boravka na adresi i račun ili PDF računa stanodavca – objašnjava M. Strenja. Nije Zagreb jedini koji provodi novi sustav evidencije pa smo usporedili “bilješke” i provjerili kako se to radi u drugim gradovima. Tako doznajemo da splitska Čistoća, primjerice, funkcionira po sličnom principu i korisnicima koji imaju drugu adresu ne dopušta korištenje dvorišta, a osječki Unikom, s druge strane, ima posve drukčiji sustav koji uvelike zaobilazi ovu birokraciju. Svim korisnicima koje imaju u sustavu, naime, na kućnu adresu šalju korisničke kartice koje se zatim na ulasku pokazuju djelatnicima dvorišta.
– Ako je netko iznajmio svoju nekretninu, može karticu dati podstanaru, koji je može koristiti kao da je njegova. Ne idemo u provjere osobnih iskaznica jer smo to zbog GDPR-a htjeli izbjeći – objašnjava direktor Davor Vić.
Samo 200 kg šute u 6 mjeseci
Problem je i ograničenje od 200 kilograma za građevinski otpad u razdoblju od šest mjeseci, pogotovo za one koji nakon saniranja štete od potresa imaju nagomilane tone ispred domova. No reciklažna dvorišta nisu kapacitetima ni namijenjena za odlaganje veće količine otpada, objašnjavaju u Čistoći. – Ako je riječ o građanima čiji su objekti stradali u potresu, Čistoća, kao i podružnica Zagrebačke ceste, još uvijek svakodnevno u prosječno 40-ak slučajeva intervenira na ulicama grada Zagreba zbrinjavajući ponajprije građevinski, ali i glomazni otpad nastao kao posljedica sanacija koju na svojim objektima izvode sami građani – objašnjava Strenja i napominje da za odvoz ovog otpada Zagrepčani nisu obvezni popuniti zahtjev, već se mogu javiti u Čistoću i bit će im pružena usluga odvoza glomaznog otpada s kućne adrese.
Unikom iz Osijeka, za usporedbu, korisnicima na kućne adrese šalje kartice, a oni ih mogu dati podstanarima na slobodno korištenje