Može li se koronom zaraziti i nakon dvije doze cjepiva?
Stručnjaci odgovaraju o cjepivu i očekuje li nas veći broj zaraženih
Kako tempo cijepljenja (ipak) hvata tempo koji nam dopušta ipak se nadati sigurnijem ljetu tako je lakše uočiti neke pojave nakon cijepljenja, poput činjenice da ipak ima slučajeva zaraze iako se osoba cijepila. Također, u nekim europskim zemljama razmišlja se o mogućnosti “starog normalnog” za one koji su dobili dvije doze cjepiva, pa nas je zanimalo je li tako nešto doista utemeljeno i provedivo. I na kraju, čeka li nas irski scenarij prošlog Božića kada su obiteljska druženja rezultirala snažnim rastom zaraze ubrzanim pojavom “kentskog soja”. Na pitanja su odgovorili imunolog Zlatko Trobonjača te molekularni biolog Nenad Ban sa švicarskog Saveznog tehničkog sveučilišta, ETH, u Zürichu.
Štiti od širenja virusa
– Nakon prve doze cjepiva stvore se imunosni mehanizmi, ali ograničenog kapaciteta, no pored njih stvore se i tzv. imunosne memorijske stanice koje nakon druge doze cjepiva reagiraju puno brže i snažnije, stvarajući puno veće koncentracije imunosnih posrednika. Drugim riječima, nakon prve doze cjepiva mi imamo imunost, no ona je puno snažnija i učinkovitija nakon druge doze. Učinkovitost AZ cjepiva je oko 80%, a Pfizerova i Modernina nešto više od 90%. To znači da se navedeni postotak cijepljenih neće razboljeti simptomatski nakon obje doze unutar barem šest mjeseci, međutim problem je u činjenici da u taj postotak ulazi i oko 20% asimptomatski inficiranih. Dakle, nakon obje doze cjepiva možemo očekivati da ćemo imati 10-20% onih koji mogu simptomatski oboljeti, dodatnih 20% onih koji će se asimptomatski inficirati te 60-70% onih koji će imati tzv. sterilizacijsku imunost, koji se neće moći uopće inficirati. Možemo zaključiti da će nakon samo jedne doze postoci onih koji će se inficirati, simptomatski ili asimptomatski, biti veći, što se događa i s protekom vremena od cijepljenja, naročito nakon šest ili više mjeseci od primljenog cjepiva. Dodatni problem su virusne varijante. Neutralizacijski kapacitet svih cjepiva prema “kentskoj” varijanti gotovo je identičan u odnosu na izvorne varijante pa su svi navedeni postoci djelovanja cjepiva slični. Problem može biti u činjenici da se ova varijanta brže množi i može uzrokovati težu bolest i jače zahvaćati mlađu populaciju, no cjepivo je zaustavlja. Veći problem je tzv. južnoafrička varijanta koja se srećom nije u većoj mjeri proširila Hrvatskom, a koja znatno smanjuje neutralizacijske sposobnosti protutijela, iako je T-limfocitna imunost aktivna i podosta štiti od najtežih oblika bolesti – objasnio je prof. Trobonjača.
Da je u stvari vrlo neobično da danas imamo dva cjepiva gdje se efikasnost procjenjuje na iznad 90%, podsjetio je prof. Ban.
– Međutim, i za ta cjepiva znači da će se svaka deseta osoba moći zaraziti koronavirusom, ali će unatoč prvotnoj infekciji, u većini tih slučajeva imunosustav vrlo brzo spriječiti širenje virusa u organizmu, a time i ozbiljnije simptome bolesti. Razlog zašto je moguće da se osoba zarazi virusom unatoč tomu što je cijepljena je da su različiti tipovi antitijela odgovorni za borbu protiv infekcije u krvi i u dišnom sustavu. Cjepivo će potaknuti razvoj antitijela u krvi, ali nije uvijek efikasno u poticanju takozvanih IgA antitijela koja štite mukozne membrane u dišnom sustavu. Na žalost, to znači da ako se cijepljena osoba razboli, unatoč tomu što to vjerojatno neće biti opasno za tu osobu, moći će zaraziti osobu koja nije cijepljena – rekao je prof. Ban.
Cijepimo se kako bismo spasili živote, ali i kako bismo se vratili normalnom životu. Je li realno to i očekivati?
Osobna zaštita
– Imunost stvorena cijepljenjem s obje doze cjepiva stvara vrlo učinkovitu osobnu zaštitu od najmanje šest mjeseci u smislu mogućnosti razvoja simptomatske bolesti, a u smislu zaštite od teške plućne i sistemske bolesti vjerojatno i više desetaka godina. Na razini kolektivne zaštite, cjepivo je također učinkovito jer će vrlo mali postotak cijepljenih biti infektivno ako se uopće i inficira pa se time znatno smanjuje širenje bolesti. Sve to skupa znači da nema smisla one cijepljene s obje doze stavljati pod teže protuepidemijske mjere, stavljati ih u samoizolaciju, a time i izbacivati iz društvenih i ekonomskih tokova – vrlo je konkretan naš imunolog. Ipak, trenutačno se u Hrvatskoj virus nekontrolirano širi i sva epidemiološka predviđanja upućuju na to da će doći do velikog povećanja oboljelih u sljedećim tjednima, podsjetio je prof. Ban. – S druge strane potpuno shvaćam koliko su ljudi frustrirani situacijom. Mnogi od nas koji su se poslušno pridržavali preporuka očekivali su efikasnu distribuciju cjepiva jednom kada su razvijena, ali na žalost to se nije dogodilo kako je bilo obećano. Zbog te situacije ima sve više i više nezadovoljstva, pogotovo među mladima. Mislim da je učenicima i studentima izuzetno teško održati motivaciju u situaciji kada se nastava provodi virtualno, što dovodi do smanjenja efikasnosti obrazovanja, a to bi moglo imati teške dugoročne posljedice za društvo – rekao je prof. Ban. •
Prof. Ban: Nema smisla osobe cijepljene s obje doze stavljati u samoizolaciju
Imunolog Trobonjača: Učinkovitost AZ cjepiva je oko 80%, a Pfizerova i Modernina više od 90%