U pandemiji je 60% Europljana poboljšalo svoje kuharske vještine
Naše su bake kuhale svaki dan, mi smo se toga dosjetili tek u koroni
Uza sve probleme u koje je pandemija koronavirusa uvukla cijeli svijet, pokazuje se da je donijela i neke dobre stvari. Jedna od njih je, recimo, činjenica da su se ljudi masovno okrenuli svojim najbližima, a mnogi i kuhinjskim štednjacima koji su se prije rijetko koristili. Ili čak i nikad, kao što je zabilježeno u New Yorku, u kojem ni najstariji ne pamte da se iz stanova na Manhattanu širi miris netom ispečena kruha. A baš to je u vrijeme korone postalo svakodnevica, a ne senzacija.
Eksperimentira se s receptima
Istraživanje koje je za Mastercard protekli mjesec provela tvrtka Fly Research među 19.000 punoljetnih osoba iz 19 europskih zemalja pokazuje da su se i Europljani prihvatili kuhača. Čak 58 posto ih je u prošloj godini eksperimentiralo s novim receptima i znatno unaprijedilo svoje kulinarske vještine, 65 posto ih se sada u kuhinji osjeća puno samouvjerenije, a čak dvije trećine anketiranih priznaju da im je druženje s članovima obitelji i bliskim krugom prijatelja oko stola postalo novi, omiljeni način provođenja slobodnog vremena. Pritom je, pokazali su izračuni, obiteljsko vrijeme provedeno u pripremi omiljenih jela poraslo lani za nevjerojatnih 38 posto, što znači da je prosječna obitelj tjedno u kuhinji provodila punih dvadeset sati.
Najčešće su se, inače, u europskim domovima pripremale pečenke, špageti carbonara i palačinke, a svaki drugi ispitanik priznao je i da su na njih nadahnjujuće djelovali streaming kanali i kulinarske emisije te recepti na koje su nailazili na društvenim mrežama.
Većina anketiranih Europljana smatra da je višestruko profitirala te da je rezultat povećanog angažmana u kuhinji zdraviji način života, a 55 posto ih nema dvojbi oko toga da su se zahvaljujući tome bolje povezali s članovima svoje obitelji. Štoviše, 71 posto ispitanika uvjereno je da će pozitivne navike kuhanja kod kuće i okupljanja bližnjih oko stola zadržati i kad pandemija prođe.
Pritom, većina je itekako vodila računa da smo u pandemijskim vremenima pa je 51 posto ispitanika ugošćavalo prijatelje isključivo kad su to mjere dopuštale, a 22 posto ih je čak znalo upriličiti virtualno druženje za stolom. Na hranu, kuharice, pribor i opremu za kuhanje, kao i dekorativne detalje, trošilo se neštedimice, a svaki treći ispitanik prvi je put naručivao namirnice online. Otprilike toliko izjavljuje i da će s tom navikom nastaviti i nakon što pandemija prođe.
– U posljednjih izazovnih 12 mjeseci uistinu u cijeloj Europi svjedočimo kulinarskom procvatu u pripremi hrane kod kuće. Osnovna uloga kulinarstva unutar vlastitog doma više nije samo priprema hrane nego i ritual zbližavanja, dijeljenja lijepih i loših trenutaka iz svakodnevnog života te proslava kulinarske strasti sve većeg broja Europljana. Pružanje nezaboravnih iskustava i radost tijekom pripreme hrane postali su neprocjenjivi trenuci koje sve više dijelimo sa svojim bližnjima – kaže Gea Kariž, voditeljica marketinga u Mastercardu.
Trend nije zaobišao ni Hrvatsku
Trend, dakako, nije zaobišao ni Hrvatsku. Zagrebački ugostitelj Marin Medak među onima je koji su ga na vrijeme uočili pa je u jednom od svih lokala potkraj prošle godine otvorio trgovinu u kojoj se mogu kupiti brojne namirnice.
Ali, kad je u pitanju meso, primjerice, ono je pripremljeno i začinjeno kao da će završiti na restoranskom stolu, a zapravo ga kod kuće treba samo termički obraditi.
– I taj naš hibrid restorana i dućana pokazao se kao pun pogodak – zadovoljno objašnjava Marin Medak te nastavlja:
– Puno ljudi kod nas kupuje polugotove proizvode, pogotovo meso. Razlozi su jednostavni i razumljivi: ljudi žele i dalje uživati u poznatom restoranskom okusu, ali u sigurnosti svoga doma. No dosta se kupuju i umaci, sirevi, panceta, pršut, povrće, voće...
Pitamo ga stoga kakve su bile navike hrvatskih građana prije pojave koronavirusa.
– Većina je naših građana oduvijek jela kod kuće, u restorane izlazi manjina. Sada, u koroni, ta većina definitivno se još malo povećala. No ljudi se, očito, ne odriču hedonizma, samo su ga preselili k sebi doma – kaže Medak, koji se ne boji da će se takvi trendovi nastaviti i nakon pandemije.
Na procvat kućnog kulinarstva ugostitelji, kaže naš sugovornik, ne mogu utjecati. Preostaje im jedino prilagoditi se tržišnim mijenama.
•
Hrvati su i prije korone, za razliku od npr. Njujorčana, jeli kod kuće, objašnjava Marin Medak, i zato su odlično prihvatili hibrid restorana i dućana