Država će svima koji žele dijeliti vaučere za dodatno obrazovanje
Vlada planira u idućih nekoliko godina dodatno obrazovati i za tržište rada bolje pripremiti i prilagoditi oko 30 tisuća zaposlenih i nezaposlenih građana
Vlada će financirati edukaciju za programere, eksperte za umjetnu inteligenciju, stručnjake za gaming industriju, zavarivače, nove tehnike u kulinarstvu... // Osoba treba sama izabrati program koji je zanima, a edukacija bi trebala trajati do šest mjeseci // Hoće li Hrvati dobivati 500 eura, slično kao Francuzi, još se dogovara s Bruxellesom
U državni Nacionalni program oporavka težak 50-ak milijardi kuna ugurao se i pilot-projekt osposobljavanja odraslih putem vaučera, koji bi kasnije trebao postati trajan model educiranja odraslih građana. Najjednostavnije, država će ljudima dijeliti vaučere kojima će oni plaćati dodatno obrazovanje, ali vrijednost vaučera i detalji tehničke provedbe još se bruse s Europskom komisijom. Plan je Vlade da idućih nekoliko godina vaučere dobije ukupno 30 tisuća zaposlenih i nezaposlenih građana.
Vaučer od 500 eura?
Hrvatska zapravo pokušava ustrojiti neki oblik francuskog modela obrazovanja odraslih, koji slovi kao jedan od najboljih u EU. Cjeloživotnim obrazovanjem u toj zemlji obuhvaćeno je 20 posto odraslih. Francuzi, čim se zaposle, dobiju svoj osobni obrazovni račun na koji im po isteku kalendarske godine sjeda 500 eura, koje građani mogu odmah iskoristiti za usavršavanje ili pak sačuvati dok ne skupe više i onda uplatiti željeni program. Svakome se tako može dodijeliti najviše 10 tisuća eura. Francuska je iz Europskog socijalnog fonda za svoje obrazovne projekte odraslih u proteklom proračunskom razdoblju dobila oko 6 milijardi eura, a osim države cjeloživotnu edukaciju podupiru i lokalne vlasti te poslodavci. Zakonska je obveza poslodavaca da između 0,5 i 1 posto dohotka usmjere u ljude. Hrvatska zasad nema ambicije prekopirati cjelokupnu francusku praksu, već će za početak krenuti s vaučerskim pilot-projektom.
Ivan Vidiš, savjetnik ministra Josipa Aladrovića, kaže da će zainteresirani hrvatski građani također dobiti osobni korisnički račun te će samostalno birati svoj obrazovni program. Hoće li Hrvati dobivati 500 eura, slično kao i Francuzi, ili će ta svota biti manja ili veća, još je predmet dogovora s Europskom komisijom. Trenutačno je sastavljena lista od 80 programa i vještina koji su defiupravljanje
citarni na domaćem tržištu rada, s tim da će biti naglasak na „zelenim i digitalnim“vještinama, kao što je i sve ostalo u Nacionalnom programu oporavka u znaku tih dvaju obilježja. Zavod za zapošljavanje trebao bi biti glavni nositelj i realizator projekta, koji će se, dakako, većim dijelom realizirati online – putem posebne aplikacije koja se priprema za tu namjenu. Država će tako financirati
stjecanje traženih vještina kao što su programeri, eksperti za umjetnu inteligenciju, stručnjaci za gaming industriju, CNC operateri, specifični proizvodni procesi u poljoprivredi, zavarivači, upravljanje poslovnim sustavima, upravljanje e-trgovinom, nove tehnike u kulinarstvu, rad u Adobe programima, user experience designeri, vještine upravljanja građevinskim strojevima, viličarima... – Pilot-projekt trajat će do 2026. Nadamo se dobrim rezultatima i dobrom odazivu kako bi on prerastao u dugoročni program cjeloživotnog obrazovanja – kaže Vidiš.
Prijave putem aplikacije
Nakon što se zainteresirani prijave putem aplikacije, konačno će odobrenje davati HZZ, a još se razmatra hoće li pojedinci dobivene vaučere koristiti u obrazovnim institucijama koje sami izaberu ili će birati jednu od ustanova koje će im ponuditi država. – Zasad još analiziramo hoćemo li ponuditi listu institucija. U osnovi, na osobi je da samostalno pronađe program koji je zanima, a edukacija bi trebala trajati do pola godine – kaže Vidiš te najavljuje seriju razgovora s poslodavcima kako bi se čuli njihovi prijedlozi i interesi.
Pri samoj prijavi zainteresirani će morati priložiti motivacijsko pismo i životopis, a po potrebi savjetnici HZZ-a pozivat će ih na razgovor.
– Predviđeni cilj od 30.000 uključenih korisnika važan je iskorak kojim bismo se postupno približili prosječnoj stopi sudjelovanja u cjeloživotnom obrazovanju ostalih država EU. Namjera je povisiti stopu sudjelovanja u cjeloživotnom obrazovanju na minimalnih
• 4 posto do 2026. – kaže Vidiš.
Osoba treba sama pronaći program koji je zanima, a edukacija bi trebala trajati do šest mjeseci, kaže Vidiš