“Nema čovjeka u svijetu koji nije čuo za prezime Gagarin”
Amerikanci ne bi smjeli sudjelovati na genocidnim Olimpijskim igrama
Kao da već nema dovoljno kinesko-američkih trzavica, a najnovija u nizu mogla bi nadmašiti sve ostale. Naime, prema starom receptu iz hladnog rata, sve se više govori o američkom bojkotu Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022., i to zbog kršenja ljudskih prava, geopolitičkih malverzacija i drugih stvari, piše The Washington Post... Kritičari kineske vladajuće Komunističke partije, uključujući i više od 180 organizacija za zaštitu ljudskih prava, tvrde da bi Kini trebalo uskratiti mogućnost da svoj imidž gradi na spektaklu poput Olimpijskih igara. “Peking je domaćinstvo ZOI-ja dobio 2015., upravo u godini kada su napadnuti odvjetnici i aktivisti širom Kine. Od tada su zabilježena brojna uhićenja novinara, maltretiranja i napadi na aktiviste, gašenje nevladinih organizacija, rušenje crkava, hramova i džamija, progoni”, napisao je kineski odvjetnik za ljudska prava Teng Biao.
I Trumpov državni tajnik Pompeo zalaže se za bojkot “genocidnih Igara”.
– Mislim da nijedan Amerikanac ne bi smio sudjelovati na genocidnim Olimpijskim igrama – rekao je Pompeo misleći pritom na izvješća o silovanjima i masovnoj sterilizaciji etničkih Ujgura koje provode državne vlasti u kineskoj pokrajini Sinkiang, za koje neki stručnjaci i američki State Department kažu da su genocid. Organizatori događaja u međuvremenu ističu da se pridržavaju nemiješanja politike i sporta.
“S obzirom na sve različitosti sudionika Olimpijskih igara, MOO mora ostati neutralan po svim globalnim političkim pitanjima”, navodi se u izjavi Međunarodnog olimpijskog odbora.
Kineski dužnosnici oglasili su se u sličnom tonu.
– Politizacija sporta naštetit će duhu olimpijske povelje i interesima sportaša svih zemalja – rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian, čija vlada poriče međunarodne procjene onoga što se događa u Sinkiangu.
Rusi su jučer proslavili 60. obljetnicu prvog čovjekova leta u svemir, pothvata astronauta i sovjetskog heroja Jurija Gagarina koji ostaje jedna od najcjenjenijih ličnosti Rusije i čovjek za kojega kažu da mu svi u svijetu znaju prezime. Vladimir Putin u povodu toga otputovao je u Engels, grad na jugu Rusije, na obali Volge, na mjesto gdje je Gagarin sletio nakon povijesnog leta i gdje se nalazi spomenik tom činu. Godišnjica leta u svemir dan je nacionalnog ponosa za Rusiju, rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov. Raketa Vostok s 27-godišnjim Gagarinom lansirana je 12. travnja 1961. s kozmodroma u Kazahstanu, tada dijelu Sovjetskog Saveza. Let je trajao samo 108 minuta, odnosno jedan krug oko Zemlje. Legenda o čovjeku koji je od skromnih početaka postao sovjetski heroj živi i danas, a Gagarinov let svake se godine u Rusiji obilježava kao Dan astronautike. Kapsula Vostoka izložena je u moskovskom Muzeju astronautike gdje se danas otvara izložba o • Gagarinu.