Štern: Europa treba pronaći balans između želja zelenih i stvarnosti
EUROPSKA KOMISIJA ZBOG PRIRODNOG PLINA U SLIJEPOJ ULICI – NE MOGU SE DOGOVORITI TREBA LI ILI NE PLIN BITI UVRŠTEN U ZELENE ENERGENTE
Označavanje ili neoznačavanje prirodnog plina zelenim važno je pitanje u zemljama koje su visokoplinoficirane
Spor o tome treba li ili ne prirodni plin biti uvršten u zelene energente duboko je podijelio Europu, a Europsku komisiju dovelo u slijepu ulicu kod donošenja odluke o tom pitanju. Komisija je najavila da će 21. travnja objaviti prvi dio liste ekonomskih aktivnosti i posebnih pravila koja moraju biti zadovoljena da bi neka investicija mogla dobiti oznaku “zelena”, o čemu će ovisiti njezino financiranje, vidljivost te atraktivnost za ulaganja, no u posljednji je tren morala iz te taksonomije izbaciti prirodni plin.
Komisija odgodila odluku
Do sada nije bilo moguće postići konsenzus treba li prirodni plin, u osnovi fosilno gorivo, proglasiti zelenim jer dio članica smatra da je riječ o nasilnom “pozelenjivanju”, dok druge vide taj energent ključnim u odmaku od korištenja ugljena, koji je veći zagađivač, ali i postavljaju pitanje je li ovo pravo doba za takve odluke i kakve će ekonomske posljedice na europsko gospodarstvo ostaviti takva odluka. Stoga se Komisija u taksonomiji održivog financiranja, kako se zove dokument koji pripremaju, zasad ogradila od bilo kakvih zaključaka te prirodni plin i njegova postrojenja ostavila po strani i odgodila konačnu odluku za neko vrijeme. Cilj taksonomije koju priprema Komisija jest da jasno označi one gospodarske aktivnosti koje su održive kako bi bile vidljivije investitorima i tako usmjerila ulagački kapital prema ostvarenju EU klimatskih ciljeva. No, s druge strane, takav potez ne znači da bi EU komisija blokirala ulaganja u aktivnosti i projekte bez oznake “zelenog”. Iako plin proizvodi manje emisije ugljikova dioksida nego ugljen, na njega se poprijeko gleda zbog emisija metana, plina koji znatno doprinosi efektu staklenika.
– Metan postoji i kod krava. Onda bi i krave trebalo “pozeleniti” – komentira energetski stručnjak Davor Štern. Kaže kako ne vidi razlog da plin ne bude zelena energija jer su emisije mnogo manje od svega ostalog i ne može se poistovjetiti s naftom, mazutom ili ugljenom. – Mislim da je cijeli pokret zelenih uzeo previše maha. Nisam protiv zelenih, za to sam da ostavimo budućim naraštajima čišće okruženje, no u tome moramo imati stupnjevanje koje će biti u skladu s ekonomskim postulatima. Dok se nešto novo ne napravi u području iskorištavanja vodika, dok se ne dobije stvarno zeleni vodik, to bi trebalo vrlo oprezno stupnjevati, posebno u stanju ekonomije u kojem je sada Europa. Treba naći balans između želja zelenih i stvarnosti – ističe Štern. Označavanje ili neoznačavanje prirodnog plina zelenim posebno je važno pitanje u zemljama koje su visokoplinoficirane, kao što je Hrvatska. – Pitanje je konzekvencija. Bude li se morala plaćati nekakva premija ili penali za nedostatak zelene energije, opet ćemo stradati. Tu moramo biti jako oprezni – ističe. S druge strane, kad je riječ o energetici, nikada se ne može isključiti geopolitička pozadina. Ako se plinom želi kazniti Rusija, pa i u kontekstu Sjevernog toka 2, ali i šire, te tako poskupiti korištenje plina, opet će patiti ekonomije europskih zemalja koje se najvećim dijelom oslanjaju na ruski plin.
Otpori u središnjoj Europi
Komisija, u čijoj je agendi na visokom mjestu zelena i održiva ekonomija, u svome prvom prijedlogu taksonomije vrlo je jasno naznačila kako postrojenja za prirodni plin neće dobiti oznaku zelenog, što je pak izazvalo negodovanja i snažne otpore zemalja istočne i središnje Europe. Nakon tog udara, Komisija je pokušala pronaći kompromis te je prošlog mjeseca izašla s novim prijedlogom koji je trebao pomiriti dvije strane, a u kojem su neka plinska postrojenja uključena u zelenu ekonomiju. No umjesto da zadovolji obje strane, prijedlog je učinio suprotno. Sada ni jedna strana nije zadovoljna, ni protivnici ni zagovaratelji prirodnog plina, ali ni Unijini savjetnici koji su apelirali na Bruxelles da se odupre političkim pritiscima i da ne pristane na zaobilaženje pravila ili njihovo modificiranje govoreći kako je na kocki njihov ugled i kredibilitet. Komisija će stoga, doznaje se, iznijeti poseban prijedlog u četvrtom kvartalu ove godine o tome kako razne ekonomske aktivnosti, primarno u energetskom sektoru, doprinose dekarbonizaciji. Nadaju se da će taj prijedlog otvoriti vrata transparentnoj debati u EU članicama te u Europskom parlamentu o ulozi plina u smanjenju emisija. U istom bi dokumentu trebalo biti spomenuto i pitanje nuklearne energije.