Šikara iza dvorca postaje mali Pentagon, to je kapitalizam kakav čekamo 30 godina. Zdrav, pravi i normalan
KERESTINEC POSTAJE HRVATSKA SILICIJSKA DOLINA, DVORAC SE VIDI S VIŠIH ZAGREBAČKIH NEBODERA, A U OKOLNE LIVADE MATE RIMAC ULAŽE MILIJARDU I PAR STOTINA MILIJUNA KUNA
Šikara iza dvorca Kerestinec, kako se čini, postat će blještava domaća Silicijska dolina. U zapuštenu livadu, koju oštro oko vidi s gornjih katova zagrebačkih nebodera u Ulici braće Domany ili Sky Office Towera, dakle u neposrednoj blizini metropole, uložit će se – milijardu i nekoliko stotina milijuna kuna. Vijest koju gospodarstvo naše zemlje, oslonjene na danas krhke turističke noge, itekako treba zvuči otprilike ovako: livada iza dvorca postaje razvojno-istraživački kampus tvrtke Rimac Automobili”. Mjesto gdje će se proizvoditi električni automobili i bicikli te baterije za Porsche, Hyundai, Aston Martin, Jaguar, Seat, tko god će ih trebati od glavnih svjetskih “limara”... Konkretno, prodavat će tu s livade u svijet – praktično znanje, “know-how”. Priča o Kerestincu, svetonedeljskom kvartu i vrtoglavoj investiciji vrijednoj nešto manje od gradnje Pelješkog mosta, zasjenile su priče o cjepivima, koroni, lokalnim izborima, Dinamu... – Idemo raditi, novca imamo. Kampus će biti spoj visoke tehnologije i prirode. Dajemo puni gas, idemo punom parom – najavio je prije dva dana inovator i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes Mate Rimac (33) koji gradnju planira dovršiti u dvije godine.
Prabake bile sluškinje u dvorcu
Proveli smo dan u Kerestincu s gradskim ocima, obrtnicima, tek završenim studentima, čak i s jednim olimpijcem. Što kažu susjedi? Kerestinec bi mogao proći Senekin put “per aspera ad astra”, preko trnja do zvijezda ili od mraka do svjetla.
– Rambo keksi, oni koje su u vojsci jeli samo najgladniji, prva su asocijacija na dvorac Kerestinec i livadu iza njega. Vojnici bi nam te kekse davali preko ograde kada smo se mi klinci iz susjedstva motali oko dvorca – priča Mladen Čižmešija (26) iz Kerestinca.
– Ali tad sam zaista bio mali. Ovih sam se dana prijavio za posao kod Rimca, otvorit će se novih 1500 mjesta, ja živim tu pokraj, to bi bila idealna kombinacija!
Za koji ste se posao prijavili?
– Za šest pozicija. Najhrabrije, i za posao testnog vozača. Za taj natječaj imam male šanse, završio sam financijski menadžment, to je moj forte.
Poznajete li Matu Rimca, susjed je iz Samobora?
– Sreo sam ga davno u Velikoj Gorici na utrci 402 Street Race, još je tada imao onu svoju zelenu BMW kockicu, pokazivao je bateriju nama znatiželjnima. Bio je to njegov početak. Bio je vrlo simpatičan, nije tada ni imao bradu. Sada se i njegova vizura promijenila, a lokalno mijenja i našu vizuru, vizuru Kerestinca, pa i Hrvatske – kaže Čižmešija.
Dario Zurovec (34), prvi čovjek Svete Nedelje, grada koji postavlja nove standarde, također je susjed iz Kerestinca. Za dvorac Kerestinec vezan je obiteljski.
– Pradjed i prabaka upoznali su se u dvorcu. Ona je bila sluškinja kod obitelji Mihalović. A pradjed, on je bio sin fakin bogatog vlastelina. Šarmer na konju. Po fotografijama, ona je bila crnokosa ljepotica, a pradjed plavokos. No, moj prapradjed nije dao da se sin uda za sluškinju, djevojku iz sirotinjske obitelji iz Zagorja. Pronašli su mu roditelji drugu ženu. Umjesto barjaktara, na vjenčanju je kraj sebe imao – žandara. Bojali su se da bi moja prabaka, tada trudna, mogla na vjenčanju napraviti scenu. No ona mu je rekla: ‘Radi što moraš, oženi drugu ako ti otac tako veli!’. Iz njihove je zabranjene ljubavi u dvorcu Kerestinec potekla moja obitelj. Dvorac je gradio Erdödy, koji se, kao i moja supruga, doselio iz Okića u Kerestinec – priča Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje.
Ostanimo načas kod ljubavi i Kerestinca, zbog supruga se u taj kraj doselila i Mirela Slamar (41). Nije to samo priča gradonačelnikove supruge.
– Došla sam, eto sad će 18 godina, u grad zbog svog Olivera. Živjela sam u Zaprešiću, Brezju, a zatim se zaljubila. Danas suprug i ja vodimo Tokariju Slamar, proizvodimo vijčanu robu, a radimo i neke prototipove za Matu Rimca.
Što ste prvo zamijetili kad ste se zbog supruga doselili u Kerestinec?
– Dvorac. On je uvijek bio malo zapušten, već 30 godina tako stoji. I pamtim Plivu, ali i pogone tvrtke TOP (Tvornice olovnih proizvoda), koji su od olova radili tube za paste za zube, ambalaže za kreme. Većina susjeda radila je u te dvije tvornice. Eto, moja svekrva Ljubica je cijeli radni vijek provela u Plivi, radila je na pakiranju proizvoda – govori Mirela Slamar.
– I moj je djed Stjepan radio u Plivi tu preko puta, on je bio mesar, morali su i radnici jesti. Usto, i moja je prabaka bila sluškinja u dvorcu i prijateljica Darijeve prabake, pa i rame za plakanje nakon njegova vjenčanja – dodaje Čižmešija.
Što mjestu donosi kampus? – Možemo biti europska Silicijska dolina. Puno se mladih iz kraja veseli tom projektu, siguran sam da je tako i sa našim starijima. Svi se nadamo zaposlenju, stanovništvo će se povećati. Sveta Nedelja, odnosno Kerestinec, pa i Stupnik gdje bi se trebala graditi testna staza, profitirat će kako god okrenemo. Prema fotografijama projekta Rimčeva kampusa koje smo vidjeli kad su izašle u ponedjeljak, čini se da će izgledati kao mali Pentagon. Pa čak i McLarenova zgrada u britanskom Wokingu izgleda priprosto prema onome što se ovdje planira graditi – govori Čižmešija.
– Bili smo iznenađeni kad smo vidjeli fotografije. Hrvatsku će to na svjetskoj karti autoindustrije staviti na visoko mjesto, o takvim tehnološkim pogonima dosad su mogle razmišljati samo velike sile poput Njemačke, Japana, Južne Koreje... Sad će se i za Svetu Nedelju i Kerestinec čuti u svijetu. Dosad smo bili poznati po lijepom životu za mlade, prirodi, gospodarstvu, a sada ćemo biti poznati i po visokoj tehnologiji – dodaje Mirela Slamar.
Nekad Rimljani, danas Rimac
Domaći se unisono slažu:
– Želimo da dvorac ima ljepšu sudbinu, dosad je u povijesti imao vrlo mračna razdoblja... – govore.
Dvorac Kerestinec imao je izrazito mračnu povijest posljednjih 70 godina. Zidovi u cilindričnim kutnim kulama, iza arkada u dvorištu, pamte brojne zatvorenike i mučenja. Susjedi pamte da su nakon svakog rata, kako bi koja vojska otišla iz dvorca, vandali u njemu krali. Ciglu po ciglu, peć po peć, kamine, cijevi, radijatore... sve su odnijeli. Sve osim jednih spiralnih stuba koje nisu tako lako mogle na leđa.
Zbog dvorca je ovaj kraj upoznao i svoga sadašnjeg gradonačelnika Darija Zurovca. Životna mi je želja bila obnoviti ga.
– Kad je vojska iz njega izašla, dvorac je bio derutan. Poveo sam akciju 2013. godine, sjećam se kako me u naumu da se livada razminira i dvorac očisti podržala i Dijana Pleština, supruga pokojnog Ivice Račana. Okupilo nas se tada tridesetak te smo skidali bodljikavu žicu, čupali travu,
pomagali su i susjedi vatrogasci, ispirali smo podove... Najvedriji dio priče dvorca dosad je bio Sabor velikaša iz 18. stoljeća – priča gradonačelnik Zurovec.
Gabrijel Deak (33), potpredsjednik Gradskog vijeća, otkriva još jednu crticu iz povijesti koja je vezana za livadu na kojoj Rimac kani graditi kampus. Kako bi shvatili koliko je 200 hektara, što bi odgovaralo površini od oko 400 nogometnih terena, bolja je usporedba veličina ŠRC-a Jarun koji se prostire na 230 hektara. Dakle, samo je malo veći.
– Na toj je livadi, inače zapuštenoj još od Domovinskog rata, nekad bila baza za rakete zemlja-zrak. Usto, na istom mjestu odvijala se i bitka kod
Kerestinca. Imali smo seljačku bunu upravo kod dvorca prije 448 godina, a završila je, nažalost, krvavo. Petsto je seljaka stradalo – govori Deak.
Danas u Kerestinec stiže Rimac, a imali ste iskustva i s – Rimljanima.
– U samom centru Kerestinca nekad je bio rimski trg, i spomenik je tamo iz tog doba, nekad je tu bilo rimsko groblje. Kraj dvorca je i stara drvena crkva, puno je povijesti ovdje ispisano – govori Deak.
Što će biti u budućnosti?
– Dvorac čeka investitora. Grad mu je vlasnik, a mogao bi u nekoj daljnjoj fazi biti povezan s kampusom. Može se obnavljati putem fondova EU, opcija je i da se uz to do 20 posto površine daje u najam ili koncesiju, a treće je potpuna koncesija u kojoj bi grad zadržao pravo na dio dvorca. Bilo je više zainteresiranih, a dosad su dvojica najozbiljnijih – jedan građevinar koji je u koncesiju uzeo više dvoraca te Mate Rimac, kojem bi dvorac Kerestinec u budućnosti mogao biti kao dvorac koji Bugatti ima u francuskom Molsheimu. Mjesto gdje bi se gosti mogli odmoriti, popiti piće, prespavati, te zatim ići prema kampusu...
Posao testnog vozača bicikla
Matija Kvasina (39) jedan je od susjeda koji je najviše puta prošao pokraj livade i dvorca Kerestinec.
– Barem 5000 puta sam se provezao biciklom kraj dvorca. Ma i više! Kad sam trenirao za Olimpijske igre u
Pekingu i Riju, ruta za odlazak prema Samoboru i Kerestincu uvijek je bila kraj dvorca – govori Kvasina, kojeg domaća javnost poznaje po spektakularnoj pobjedi na Tour of Croatia prije pet godina.
– Dvorac daje čar. Nagledao sam se dvoraca u karijeri, prošao sam Francusku uzduž i poprijeko, Njemačku, vozio se kraj Kineskog zida, bio u Carskom gradu, vozio utrke kraj hramova u Tibetu, ali i kraj Trakošćana i Tabora. A naš dvorac u Kerestincu je, zasad, najljepši noću. Osvijetljen je, pa i ja iz susjednog Ježdovca uživam u pogledu na njega – priča Kvasina.
Kako je živjeti u ovom kraju? – Živio sam u Prečkom, Gajnicama, Španskom... I doselili smo se ovdje u
Ne bi proračunati Nijemci davali novac, a ne bi ni sposobni i organizirani Korejci ulazili u priču da u nju ne vjeruju. Pa mi smo sad, tu u Kerestincu, uz bok Elonu Musku i njegovom Tesli. I to preko noći! Pa Kerestinec ima samo 2600 stanovnika, a tu će raditi isto toliko ljudi!
Ježdovec, uz sam Kerestinec. Tu je divno, priroda, mladi susjedi, divota. A s biciklom sam za manje od pola sata u centru Zagreba.
Koliko ste danas kilometara napravili?
– Ujutro 75 kilometara, a eto sad popodne ću kao trener Škole biciklizma Zagreb, koju vodim s braćom Filipom i Danijelom te prijateljem Damirom, napraviti još barem 30 kilometara. Za mene je to još i malo.
Što kampus donosi kraju?
– Veliki plus. Rimac je globalno poznat, a sad će uz njega osim radnih mjesta i za naš Kerestinec čuti pola svijeta. Još važnije, naši educirani mladi neće morati ići van.
A vi? Hoćete li se i vi kao naš olimpijac prijaviti za posao kod Rimca?
– Mogao bih se prijaviti za testnog vozača, ali bicikla Greyp (smijeh). Motori i automobili malo me zanimaju, na biciklu sam od malih nogu, kud bicikl, tud i ja. Cijeli mi je život vezan za biciklizam. I danas sam jedan od rijetkih profesionalaca u tom sportu koji se nakon više od 20 godina karijere prebacio u trenerske vode. Završio sam Kineziološki fakultet i trenutačno što grupno što individualno treniram više od 60 ljudi.
Gdje vam je bilo najljepše voziti na dva kotača?
– Na prijevoju Stelvio u Dolomitima, ondje je predivno, ali i na usponu na vrh Sveti Jure na Biokovu, cesta na Korčuli je fantastična, pa i potez Imotski – Vrgorac. Ma na dva kotača je svuda lijepo. I zato je ovaj kraj idealan za život, priroda mi je odmah uz kuću, preko Male Gorice sam začas na Plešivici, Žumberku, tu su jezera Rakitje, Orešje, živimo s prirodom u neposrednoj blizini metropole – dodaje Kvasina, koji je ispisivao hrvatsku biciklističku povijest.
Inače, Kerestinec je naziv dobio po – raskrižju. Raskrižje je svih putova.
– Kreszt na mađarskom znači križ, križanje. Nekad je ovo bilo mađarsko selo, puno je i danas mađarskih, ali i slovenskih prezimena – Nađi, Deak, Čižmešija, Miholić, Tomaško, Klemenčić... – priča Čižmešija.
A nogomet? U centru grada je i nogometni teren.
– Gradit ćemo stadion prije Dinama – kažu smijući se domaći pa objašnjavaju:
– TOP Kerestinec nada se ulasku u 4. ligu, a za taj rang treba imati i tribine... – veseli su u Kerestincu.
– Ispod Kerestinca je i bazen termalnih voda, pa je u planu i gradnja vodenog parka, koji bi uz nekoliko bazena imao i bazen s umjetnim valovima pa i manji kamp – govore domaći. Gdje se najbolje jede?
– Kod Skeje je poznat odličan odojak. Dvojka, nekad kultna birtija preko puta dvorca, bila je rezervirana za vojnike, a danas se obnavlja, ondje se održavaju svadbe, krstitke. Tu su još i kafići Toni, Riki, Gaj... Važnije od kafića, škola je obnovljena nakon 40 godina. To je važno. I crkva Svetog Križa je relativno nova. Dugo je naš župnik bio monsinjor Zlatko Koren. Pamtimo ga kao sjajnog čovjeka s karizmom. Njegove su mise bile izrazito posjećene, a sjećamo se kako je plakao na misi kad je odlazio iz Kerestinca. On je jedini župnik koji je zaplakao kad je odlazio. Danas je dobrodošao u svaku kuću ovdje, često se čujemo – pričaju domaći.
Vratimo se na hrvatsku inačicu Googleplexa.
Bit će kao na Brijunima
– Bit će sve što se može zamisliti – govori gradonačelnik pa nabraja:
– Hotel, vrtić, rekreacija, frizer, veterinar, kantine, teretane, sportske zone, parkovi... životinje će šetati slobodno kao na Brijunima. Stvorit će se potreba i za stanovima, a već se danas traži kvadrat građevinskog zemljišta više. Kao grad smo ukinuli prirez uz još šest nameta, prije dvije godine. Smanjili smo komunalni doprinos, ukinuli komunalne naknade za kreativnu industriju, modu, filmsku, zdravstvenu industriju kako bismo privukli investitore toga profila. Kampus će, ne samo za grad, već za cijelu Hrvatsku, biti pomak prema kapitalizmu kakav bi on trebao biti, zdravom, pravom, normalnom. I to nakon 30 godina postojanja države. Zamijenit će vizuru i način funkcioniranja grada. Sve će se promijeniti, napredovati. I prije smo bili poznati, a sada naš kraj postaje centar elektro-autoindustrije ovog dijela svijeta. diže standard svim građanima, bit će nekoliko tisuća zaposlenih. Stavlja nas na europsku kartu gradova u koje ljudi žele investirati – ponosan je gradonačelnik.
I u kraju dijele isti kurs. Nitko s kime smo razgovarali nije ni pomislio da bi nešto moglo poći krivo. Govore ovdje o tome kao o gotovoj stvari. Imaju i dobar argument.
– Ne bi proračunati Nijemci davali novac, a ne bi ni sposobni i organizirani Korejci ulazili u priču da u nju ne vjeruju. Pa mi smo sad, tu u Kerestincu, uz bok Elonu Musku i njegovom Tesli. I to preko noći! Pa Kerestinec ima samo 2600 stanovnika, a tu će raditi gotovo isto toliko ljudi. Kao da je netko zaposlio cijelo mjesto. Divota – poentiraju domaći.