Alix, galski dječak i jedan od najutjecajnijih junaka frankobelgijske škole stripa
Alix Senator
Bookglobe Biblioteka Orka 45 23,5 x 31 mm Tvrdi uvez 48 stranica, objavljeno 10 naslova u seriji 99 kn
Rim, godina 12. pr. Kr. Car August je svemoćan. Rođen pod imenom Gaj Oktavije Turin, kao 12-godišnjak impresionirao je rođaka Julija Cezara, koji ga je, nakon što je pobunom osvojio vlast u Rimu, posvojio. Nakon što Cezara ubiju urotnici Oktavije, s Markom Antonijem i Lepidom uspostavlja trijumvirat koji sudjeluje u građanskom ratu protiv zavjerenika. August će, nakon svega, izigrati svoje partnere u trijumviratu i sam rimski Senat, koji mu je dao sveobuhvatne vladarske ovlasti, te se proglasiti prvim rimskim carem.
Sredovječni senator Alix Grahko, još jedan Cezarov posvojenik, Augustov je čovjek od povjerenja, oženjen carevom sestrom Lidijom, koji po nalogu vlastodršca izvršava najdelikatnije i najopasnije zadatke u cijelom carstvu, od vrelih pustinja Egipta do maglovitih šuma Britanije. Zapleti strip-serijala, formirani uglavnom kao trilogije u kojima tri strip-albuma čine jednu narativnu cjelinu, najčešće su političkog i kriminalističkog karaktera. Radnja se odigrava u Rimu, kasnije se seli u Egipat pa u fascinantnu bliskoistočnu Petru i u barbarsku Galiju. Alixovo služenje carevim interesima često ga dovode u pogibelj te izlažu smrtnoj opasnosti njegovu obitelj, no senator ne može odbiti svog prijatelja i vladara, a istodobno ga prirodna radoznalost, sklonost pustolovini i čvrst karakter nagone iz pustolovine u pustolovinu.
Pripovijedanje scenaristice Valérie Mangin izravno je, brzo i moderno, unatoč izuzetno kompleksnom političkom kontekstu unutar kojeg se radnja odvija, likovi su slojevito profilirani i višeslojni motivirani, a hiperrealistički crtež Thierryja Démareza, impresivan u totalima monumentalne rimske arhitekture, dinamičan u akcijskim scenama i ekspresivan u portretima protagonista, minuciozno je historijski utemeljen.
Kuriozitet ovog serijala je da se, zapravo, ne radi o imanentno originalnom uratku koji je kreacija dvoje autora, već je u pitanju svojevrsna ekstenzija jednog drugog dugovječnog serijala s jednostavnim nazivom Alix, jednog od najpopularnijih i najutjecajnijih naslova frankobelgijske škole stripa s gotovo 70-godišnjom poviješću. Do sada je objavljeno više od 70 strip-albuma s pustolovinama mladoga Alixa i njegovih prijatelja te nekolicina romana. Strip Alix kreirao je jedan od najvažnijih i najpopularnijih autora stripa frankofonoga govornog područja, Belgijac Jacques Martin. Prvih nekoliko stranica stripa o dječaku galskog podrijetla, Alixu, koji se sprijatelji s rimskim vojskovođom Julijem Cezarom te će s njim proživjeti mnogobrojne pustolovine, objavljene su u kolovozu 1948. u mjesečniku za djecu i mlade Magazin Journal de Tintin #38. Vrlo brzo zainteresirao je čitatelje svih uzrasta. Razlozi za to bili su mnogobrojni. Martin je bio izuzetan scenarist, klasičnog obrazovanja (bio je, uz to, i strojarski inženjer izuzetno nadaren za tehnički crtež) te s golemim poznavanjem antičke povijesti pa je znao – na stvarnim historijskim temeljima – kreirati živopisne i uzbudljive pustolovine koje su se odvijale diljem tada poznatog svijeta, od Britanije do Male Azije. Pri tome je posebnu pozornost poklanjao povijesnoj autentičnosti, koliko u naraciji toliko i u realističnom crtanju likova, pejzaža, arhitekture, odora, oružja i svakodnevnih predmeta antičkog doba. Mlade je serijalu posebno privlačilo to što su se s lakoćom mogli identificirati s glavnim junakom, Alixom. Dječak galskog (francuskog) podrijetla, čvrsta karaktera, izraženih moralnih vrijednosti, radoznao, pustolovan, hrabar, odan i požrtvovan, koji stječe naklonost najmoćnije osobe tadašnjeg svijeta, legendarnog vojskovođe i državnika Julija Cezara, bio je protagonist koji je lako plijenio i zadržavao pažnju svih čitatelja pa je popularnost serijala meteorski rasla iz epizode u epizodu.
Uskoro je uspjeh stripa Alix zamijećena u obrazovnim krugovima Francuske i Belgije, jednako kao i njegov pedagoški potencijal koji je na jednostavan i prijemčiv način djeci i mladima približavao maglovito razdoblje daleke prošlosti na način koji je bio znatno atraktivniji od suhoparnih povijesnih udžbenika. Mladi Gal ubrzo je postao svojevrstan neformalni vodič belgijskih i francuskih školaraca kroz drevnu prošlost.
Jacques Martin je, uz brojne druge – uglavnom povijesne strip-serijale (Lefranc, jedini koji nema povijesnu tematiku, potom Jhen, Arno, Orion, Keos i Loïs) – samostalno napisao i nacrtao 19 Alixovih pustolovina, dok je za još devet epizoda, zbog zauzetosti drugim projektima i poodmaklih godina, sudjelovao u pisanju scenarija. Brojni suradnici, kao i nakladnik Casterman, svjesni važnosti Alixa, nastavili su na serijalu raditi čak i kada im Martin više nije mogao pomagati pa i poslije njegove smrti, 2010., tako da je do sada ukupno realizirano 36 Alixovih avantura u stripu.
Novo doba postavilo je pred Alixa nove izazove, ali je – istodobno – suvremenoj generaciji nakladnika i urednika omogućio da se s poštovanjem poklone naslovu uz koji su odrasli, a mnogi se i zainteresirali za rad na stripu. Umjesto da automatski nastavljaju kreirati pustolovine dječaka Alixa, koje su se zahvaljujući golemoj popularnosti serijala i dalje rado čitale, urednici nakladničke kuće Casterman udružili su se s Manginovom i Démarezom kako bi razvili posve novu i originalnu seriju temeljenu na Martinovoj ostavštini. Tako je 2012. nastao Alix senator, koji i dalje prati pustolovine čitateljima dobro poznatog junaka, ali negdašnji dječarac Alix u novom je serijalu odrastao i stasao u mudrog i cijenjenog člana rimskog senata i odanog prijatelja Cezarova nasljednika cara Augusta. Manginova se odlučila odreći prototipskog protagonista mladog Alixa, koji shematizirano prolazi kroz nove, ali uvijek slične pustolovine te se upustila u rizik razvijanja kompleksnog lika Alixa kao odrasle osobe, koji se kao ugledan član senata, ali istodobno i vječiti autsajder nađe u središtu kompleksne urote čiji je konačni cilj državni udar i svrgavanje vladara.
Autori su ovim pristupom pronašli originalan način da jedan izuzetno popularan lik, koji je zbog promjena u stripu kao mediju, pomalo zastario te prestao korespondirati s mladima usmjere prema drugom krugu čitatelja – odraslim ljubiteljima stripa koji su i sami odrasli na Martinovu serijalu o Alixu, dobro ga poznaju te izuzetno vole, ali su – također – zainteresirani dalje pratiti evoluciju ovog omiljenog lika pod uvjetom da autori serijala demonstriraju odvažnost Alixa da odraste s njima.