Kako i nacionalno i građansko unijeti u izborni sustav BiH
Američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer u diplomatskoj je misiji u Bosni i Hercegovini koja bi mogla rezultirati konačnim unutarnjim dogovorom o reformi izbornog zakonodavstva i djelomičnim promjenama Ustava BiH. Izborni zakon već je godinama ponajveći u mnoštvu problema koji proizvode stalnu političku krizu i nefunkcionalnost BiH kao države i društva. Palmer, zajedno s izvršnom direktoricom za Zapadnu Europu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst, jučer je imao pojedinačne sastanke, a potom i zajednički susret s čelnicima vodeće bošnjačke i hrvatske stranke Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem. Njih su dvojica proteklih mjeseci bezuspješno pokušali približiti stavove koji će zadovoljiti obje strane. Hrvati traže da se izbornom reformom osigura legitimitet nacionalnog predstavljanja, odnosno da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH i federalnom Domu naroda. S druge strane, SDA takvo rješenje uvjetuje smanjenjem ovlasti Doma naroda i jačanjem građanskog koncepta izbornog predstavljanja.
Otprije je jasno da kompromisa nema bez aktivnog angažmana Zapada, a posebno SAD-a. Palmerov posjet i razgovori koje je jučer vodio predstavljaju najdirektniji angažman Amerike u BiH otkako je predsjednik Joe Biden došao na vlast. Ovaj put posrednička kampanja potpuno je koordinirana s EU, što prije nije bio slučaj. Takva odlučnost i zajedništvo SAD-a i EU razlog su zbog kojeg mnogi u BiH vjeruju da je ovo jedinstvena i možda posljednja prilika da se postigne dogovor o izbornoj reformi. Uđe li BiH u izbornu 2022. godinu bez te reforme, može se očekivati samo eskalacija krize. Izetbegović i Čović jučer su nakon razgovora s Palmerom i Eichorst bili optimistični. – Izuzetno produktivni i pozitivni pregovori. Vrlo smo jasno prepoznali put kojim možemo u relativno kratkom razdoblju doći do rješenja za Izborni zakon – poručio je Čović. Izetbegović je rekao da su rješenja na tragu “Travanjskog paketa” i Fueleova modela. Riječ je o međunarodnim prijedlozima izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH koji su bili aktualni prije desetak i više godina, a oko kojih tada nije bilo političke suglasnosti u BiH. U oba ta rješenja nastojalo se pomiriti nacionalni i građanski koncept, oko čega se hrvatski i bošnjački predstavnici spore godinama.
Iako nisu ulazili u detalje mogućeg dogovora, jasno je da njega nema bez glasova vodeće srpske stranke SNSD-a i drugih parlamentarnih stranaka. Zato su Palmer i Eichorst jučer održali i zajednički sastanak sa šest oporbenih stranaka, kako bi i njih privoljeli na kompromis. Izetbegović je dao do znanja da neće prihvatiti nijedno rješenje koje ne prihvate druge bošnjačke stranke, uključujući i one koje sebe nazivaju građanskim. A njihovi lideri jučer su bili vrlo kritični prema dogovorima SDA i HDZ-a. Upitno je i kako će na sve reagirati Milorad Dodik, s kojim će se Palmer i Eichorst susresti danas. On je proteklih dana davao vrlo pesimistične izjave o mogućem dogovoru. Palmer i Eichorst jučer nisu htjeli komentirati mogući ishod razgovora, a koliko su oni bili
• uspješni, znat će se već danas.
Jasno smo prepoznali put kojim možemo doći do rješenja za Izborni zakon, izjavio je Dragan Čović (HDZ BiH)