Odmor za obitelj u ribarskom selu s dušom i zadnjoj luci na Jadranu Nakon nesreće Fukushimom vladaju veprovi
Nakon nuklearne nesreće znastvenici pomno prate sve promjene, a najveća je pojava hibrida vepra i svinje, kao i činjenica da radiacija nije nanijela štetu genetici veprova
Nakon svake nuklearne katastrofe redovito se pojave različite fantastične priče o mutacijama životinja, ljudi ili biljaka u kojima se sugerira da se takva živa bića pretvaraju čak i u čudovišta, u najmanju ruku poprimajući neke čudovišne osobine.
Zone nuklearnih incidenata
Činjenica jest da se znanost redovito bavi svime što se događa u zonama gdje se takvi incidenti događaju te prati dolazi li uistinu do promjena kod bića koja tamo obitavaju. U Fukushimi nesreća se dogodila prije nešto više od deset godina kad je to područje pogodio tsunami, izazvan prethodnim potresom, čime je oštećena tamošnja nuklearna elektrana. Elektrana je prestala funkcionirati nakon nesreće, ali radioaktivne čestice već su dospjele u atmosferu. Bio je to intenzivan događaj u kojem se broje tri topljenja reaktora, tri eksplozije vodika te otpuštanje radioaktivnog materijala gotovo u cijelom području, čak dijelom i izvan njega.
Ljudske žrtve bile su velike, 2313 osoba izgubilo je život dok je više od 100.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove, a većina ih se nikada nije vratila.
Proglašen je najviši intenzitet nuklearne nesreće i područje je moralo biti ispražnjeno pa danas tamo vlada priroda. Čini se na prilično zanimljiv način, iako je bilo očekivano da će divljina brzo zavladati kada nestane buka automobila i uobičajeni utjecaj čovjeka kojega se životinje često i klone.
U časopisu Proceedings of the royal Society objavljena je studija u kojoj se dokazuje kako tamo jednu od glavnih riječi vode veprovi, ali u suradnji s populacijom odbjeglih svinja.
– Japanska vlada procjenjuje kako je populacija veprova narasla od 49 do 62 tisuće između 2014. i 2018. godine. Nemamo još procjenu za 2020. i 2021., ali očekujemo da će te brojke biti još veće, rekao je Donovan Anderson, vodeći autor studije sa Sveučilišta u Fukushimi za popularni internetski znanstveni časopis IFL Science.
U toj studiji, međutim, stoji kako su podaci o genetici jasno pokazali da se vepar često pari s domaćim svinjama koje lutaju okolo pa je sada to područje puno križanaca vepra i svinje. A onda se još čini kako je nasljeđe domaće svinje u toj priči postupno i oslabilo. Ono što je koliko-toliko sretna okolnost jest vjerojatnost da radijacija nije imala štetnog utjecaja na genetiku veprova. To su, doduše, utvrdile i ranije studije nakon incidenta u Fukushimi. No sada je dokazano da se dogodila vidljiva promjena ponašanja kod veprova. Oni su inače pretežito noćne životinje, a sada je primijećeno kako se puno više kreću danju.
Više se ne boje automobila
– Divlji se vepar prilagodio napuštenom krajoliku. Čini se da su se prestali bojati automobila i ljudi, pa je to razlog zašto ih je tako lako fotografirati. Sada se na tom području veprovi više kreću danju, u zoni evakuacije oni su općenito mnogo aktivniji nego prosječni veprovi u prirodi. Vrlo je vjerojatno da je razlog tome to što ima znatno manje ljudske smetnje ili prijetnje, rekao je Anderson.
Povučena je i logična usporedba s Černobilom gdje se također obnovio jedan dio divljeg života. U nekim studijama koje su proučavale černobilski okoliš zaključeno je da na tom području postoje relativno brojne populacije vukova, veprova, crvenih lisica i rakunskih pasa. No tamo je i dom nekih tisuću pasa lutalica koji potječu od napuštenih ljubimaca ostavljenih nakon evakuacije područja uslijed te najpoznatije
• nuklearne nesreće u povijesti.