Ukinuo urede za demografiju, sport i mlade, branitelje, zdravstvo...
Tomašević se zadužio za 400 milijuna kuna
SANJA CVJETKO JERKOVIĆ Ured za strategijsko planiranje
Prije nego što je postala pročelnica Ureda za strategijsko planiranje i razvoj, ova arhitektica bila je i na čelu Udruženja hrvatskih arhitekata. Sad nije željela komentirati ukidanje svoga ureda.
PAVLE KALINIĆ Ured za upravljanje u hitnim situacijama
Na čelu Ureda za hitne situacije već je 13. godinu. Ni on nije bio puno rječit kad je u pitanju spajanje njegova resora s mjesnom samoupravom, no već je prije najavljivao kako, ostane li bez mjesta pročelnika, odlazi iz Gradske uprave.
Prvo je 2006. vodio Gradski ured za obrazovanje. A onda je dvije godine poslije preuzeo onaj za upravljanje u hitnim situacijama. Zbog svog je specifičnog stila Pavle Kalinić postao jedan od najpoznatijih zagrebačkih pročelnika. A sad će njegov ured, dolaskom novog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, ukinuti, a ovlasti iz tog resora spojiti s mjesnom samoupravom. Ime novog tijela bit će Gradski ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost, a što će sad biti s Kalinićem, on nije želio komentirati. Najavljivao je već prije u medijima da se ne namjerava zadržati u Gradskoj upravi ostane li bez te funkcije. Prekrajanje ureda, može se čuti neslužbeno od pročelnika, samo je izlika nove vlasti da se riješe onih koji su bili bliski pokojnom Milanu Bandiću, no pita li se Tomaševića i ekipu, njihova brojnost priječila je i otežavala cjelovito, racionalno i ekonomično obavljanje poslova.
– Ustrojstvo s 27 gradskih upravnih tijela otežava koordinaciju među njima, a time i efikasnost donošenja i provođenja odluka. Također, dovelo je do strukture radnih mjesta s velikim brojem rukovodećih položaja, kao i velikih raskoraka u unutarnjem ustrojstvu upravnih tijela – kažu u Gradu.
Koji će se još spajati i zašto
Kalinić nije jedini pročelnik koji bi mogao otići prestankom rada njegova ureda. Ukinut će ih 11, a riječ je o Uredu za projekte Europske unije, onom za javnu nabavu, međugradsku i međunarodnu suradnju te promicanje ljudskih prava, Uredu za zastupanje, onom za strategijsko planiranje, sport i mlade, branitelje, zdravstvo, demografiju, poljoprivredu i šumarstvo te imovinsko-pravne poslove. Novih upravnih tijela bit će 16, a spojit će, među ostalim, dosadašnje urede za financije i javnu nabavu, dok će resor gospodarstva biti sa strategijskim planiranjem, ali i sektorom poljoprivrede, koji su možemovci nazvali “ekološkom održivosti”. Uredu za obrazovanje pak bit će pripojen onaj za sport i mlade. Ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom kojemu je na čelu Romana Galić dobit će još tri: Ured za zdravstvo koji vodi Vjekoslav Jeleč, Ured za branitelje koji vodi Vesna Helfrih i Ured za demografiju kojem je na čelu Mila Jelavić. Kolokvijalno zvan “megaured” koji vodi Dinko Bilić, a bavi se poslovima prometa, izgradnje grada i prostornog uređenja, postaje još veći jer dobiva i sektor obnove, a novost je Ured za informacijski sustav i tehničke poslove. Tomaševićev prijedlog prvo mora proći na idućoj sjednici Gradske skupštine 15. srpnja, gdje Možemo! skupa sa SDP-om drži većinu. Uputio ga je jučer, a na dnevni je red stavljen po redovnoj proceduri, što je dobar potez, pita li se pojedine zastupnike.
– Mogao je točku staviti po hitnom postupku, što je redovito činio Milan Bandić, no onda bi uslijedila lavina kritika jer bi ga počeli uspoređivati s njim, a ne bi bilo u skladu s onim što je obećavao, da će sve poteze činiti uz suglasnost gradskog parlamenta jer zastupnici moraju imati vremena da materijale prouče – kaže jedan skupštinar. Odluka će stupiti na snagu 31. listopada, a dotad će, kažu u Gradu, s polovicom pročelnika iz trenutačnog ustroja dogovoriti ostavku. Njihovi zaposlenici bit će pak, dodaju, preraspoređeni na druge funkcije. Kao razlog zašto stupa na snagu tek krajem listopada navode da je potrebno vrijeme za prilagodbu budući da je proračun potpuno digitaliziran, odnosno poslovni se procesi oslanjaju na niz aplikacija koje treba prilagoditi.
– Zbog složenih poslova gradskih upravnih tijela i velikog broja proračunskih korisnika novi preustroj zahtjevan je i u tehničkom i u organizacijskom smislu – ističu.
Za stabilizaciju financija
Jedna od glavnih točaka sjednice Skupštine bit će i dizanje kredita od 400 milijuna kuna. S četiri banke, Zagrebačkom, PBZom, OTP-om i Erste, dogovorio je Tomašević i kamatu od 1,4 posto na godinu dana, a to je i rok do kad bi iznos Grad trebao vratiti. Razlog je dizanja kredita, kažu u Gradu, “premošćivanje jaza između različite dinamike priljeva prihoda u proračun koje ne prati izvršavanje rashodovne strane u istom obujmu”. Problem je, dodaju, što je aktualni proračun koji je pripremio bivši saziv prenapuhan za 1,08 milijardi kuna, koliko se trebalo uprihodovati od prodaje kompleksa Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke. Tog prihoda, kažu, trenutačno nema, ali zato prema planu bivše uprave idu rashodi, zbog čega su morali reagirati. Troškovi su ponajviše posljedica potresa jer sve aktivnosti vezane uz saniranje šteta još financira Grad. Obnavljaju, primjerice, zgrade javne namjene, za koje, kažu, još nisu dobili novac iz Fonda solidarnosti. O kojim konkretno kratkoročnim obavezama je riječ zbog kojih moraju dizati kredit, nisu željeli specificirati, no ističu kako plaće gradskih zaposlenika nisu upitne. •
Tomaševićev preustroj ide na Skupštinu, a na snagu bi trebao stupiti 31. listopada. Na dnevni red sjednice dolazi i zaduživanje