Premijer partnerima: imate li ideju kako potaknuti cijepljenje?
Koalicijski partneri od Plenkovića tražili objašnjenje kako misli vezati potpore poduzetnicima uz cijepljenje
Iz Vlade i HDZ-a i jučer su poručivali da neće odustati od namjere da potpore poduzetnicima vežu uz procijepljenost zaposlenika protiv COVID-19, no ta je tema na sastanku čelnika vladajuće koalicije spomenuta tek uzgred, na kraju sastanka i na poticaj HNSova Stjepana Čuraja. Kako bi trebao izgledati novi model potpora koalicijskim partnerima, nije rečeno pa su neki od njih stekli dojam da model još nije razrađen te da se Plenković pomalo “istrčao” najavljujući ga.
Zabrinuti Plenković
– Plenković je o tome govorio tek nakon što ga je Čuraj upitao kako će model izgledati, a odgovor je otprilike glasio: “Vidjet ćemo” ili “Pokušat ćemo naći odgovor”. Rekao je: “Ljudi, a što mi je još preostalo?” – prepričao nam je jedan od sudionika sastanka, koji nije siguran da će njegova stranka poduprijeti HDZ-ovu ideju jer smatra da će izazvati velik otpor javnosti.
Na sastanku je, kažu naši izvori, općenito bilo dosta govora o problemima s nezainteresiranošću građana za cijepljenje, a partnerima su predstavljeni podaci prema kojima je među 30.000 ljudi koliko ih u prosjeku dnevno primi cjepivo samo 4000 onih koji se cijepe prvom dozom. Rečeno je i da je Hrvatska prisiljena donirati velik broj doza koje nabavlja jer nema mogućnosti za njihovo skladištenje, a dio njih je iz Plenkovićeva nastupa iščitao priličnu zabrinutost jer je premijer, kažu, partnere upitao imaju li kakvu ideju kako potaknuti cijepljenje, no nije dobio nikakav odgovor. Sličan istup premijer je, kažu naši izvori, imao i dan prije na Predsjedništvu HDZ-a, kada je zatražio od svih ministara da učine sve što je u njihovoj moći da se odaziv na cijepljenje poveća.
Vezivanje potpora poduzetnicima uz cijepljenje zdušno je, pak, branio reformist Radimir Čačić. Nekorektno je, kaže Čačić, prema građanima ove zemlje da netko tko se ne želi cijepiti prima njihov novac.
Otkako je Plenković prošloga tjedna najavio mogućnost da će potpore poduzetnicima biti uvjetovane cijepljenjem, u javnosti se, među ostalim, postavljalo i pitanje ustavnosti takvog pristupa s obzirom na to da cijepljenje protiv COVID-19 nije obavezno. Potpore se, naime, vežu uz plaće radnicima kojima je onemogućen ili ograničen rad, no iz Vlade su jučer nastojali naglasiti razliku između plaća i potpora, budući da se plaća dobiva na temelju isporučenog rada, a potpore isplaćuje država u skladu s uvjetima koje sama propiše.
Da vezivanje potpora uz cijepljenje nije razlog za strah od otkaza, jučer je naglašavao i ministar rada Josip Aladrović.
– Otkazi se sigurno neće davati zato što ćemo mi kvalificirati određene mjere kao podršku poslodavcima. Nema potrebe za strahovanjem od otkaza jer cilj mjera jest upravo to da ne dođe do otpuštanja. To smo do sada uspjeli kao društvo, no moramo povezivati ekonomske mjere i odgovornost pojedinca - poručio je Aladrović s konferencije za novinare, no ni on nije otkrio detalje budućeg modela potpora. Nešto više o tome vjerojatno bi se moglo čuti nakon njegova današnjeg sastanka s predstavnicima sindikata i poslodavaca, budući da je i sam ministar kazao kako detalje prvo mora predstaviti socijalnim partnerima.
Na koalicijskom se sastanku govorilo i o radu trgovina nedjeljom, a partneri su jednodušno podržali ideju HSU-ova Silvana Hrelje da se, umjesto propisivanja radnog vremena trgovina od 6 do 21 sat, u zakonu utvrdi kako one moraju imati 8 neradnih sati dnevno. Dogovoreno je da će se o rješenju još razgovarati te je zaključeno da “ništa nije uklesano u kamen”, a partneri su, čini se, redom spremni na kompromis oko konačnog izgleda Zakona o trgovini.
Sukladno prijašnjem dogovoru partnera, utvrđeno je i da će Sabor prije ljeta u prvom čitanju podržati i novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je pušten u javno savjetovanje, a predviđa ukidanje obvezne članarine za više od 95 posto tvrtki.
Prema izračunima koji su se jučer mogli čuti na koalicijskom sastanku, Komora bi zbog toga mogla ostati bez oko 60 milijuna kuna prihoda, što će nužno voditi smanjenju broja zaposlenih.
Dio usluga HGK uzima država
Dio prihoda HGK bi trebala nadomjestiti razvojem novih usluga, a financiranje dijela javnih usluga, poput stalnog arbitražnog sudišta ili vođenja različitih registara na sebe će, otkrivaju naši sugovornici, vjerojatno preuzeti država.