Zaraze Hrvatima veće zlo od klimatskih promjena
Eurostat: Tek svaki 10. stanovnik Hrvatske smatra klimatske promjene najvećim problemom današnjice
Građani Hrvatske dvostruko manje nego prosječni građani Europske unije doživljavaju klimatske promjene kao najozbiljniji pojedinačni problem s kojim se danas suočava svijet, pokazuju rezultati novog Eurobarometra, istraživanja javnog mnijenja u EU koje se ovaj put posebno fokusiralo na pitanje klimatskih promjena.
Ekonomska situacija
Približno svaki deseti ispitanik u Hrvatskoj (9%) smatra da su klimatske promjene najveći pojedinačni problem današnjice, a prosjek svih ispitanika koji to smatraju u čitavom EU je 18 posto. Kao najveći pojedinačni problem, Hrvati više nego prosječni građani EU prepoznaju “širenje zaraznih bolesti” (29% ispitanika u Hrvatskoj, 17 posto u prosjeku u EU). Nakon toga Hrvatima je “ekonomska situacija” najveći problem današnjice (18%, dok je prosjek u EU 14%). Potom “siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode” (17% i u Hrvatskoj i u prosjeku u EU).
Nešto više od četvrtine ispitanika u Hrvatskoj (26%, znatno ispod prosjeka EU-a od 41%) smatra se osobno odgovornima za rješavanje problema klimatskih promjena. Puno više njih smatra da su nacionalne vlade i Europska unija odgovorne za rješavanje tog problema. U Hrvatskoj 52 posto ispitanika misli da su odgovorne vlade, a 51 posto da je odgovorna Unija.
Europska unija nalazi se usred velikog pothvata ekologizacije svega što se može ekologizirati: cilj je da Unija i njezine države članice dosegnu klimatsku neutralnost do 2050. godine. Zbog toga je ovo ispitivanje javnog mnijenja posebno zanimljivo jer pokazuje koliko su građani svjesni opasnosti od klimatskih promjena i koliko podupiru smjer kojim Europska unija očito ide, a koji će donijeti velike promjene u svakodnevicu.
– Usprkos pandemiji i ekonomskim poteškoćama, Europljani i dalje podržavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dugoročan problem te očekuju
EU 27 HRVATSKA da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu. I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55% („Fit for 55”), kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve – komentirao je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za europski zeleni plan, tj. Green Deal.
Klimatska neutralnost
Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. podrazumijeva i 55-postotno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. (u odnosu na referentnu 1990. godinu). Komisija će sljedeće srijede,
14. srpnja, predložiti paket zakonodavnih prijedloga (“Fit for 55”, o kojem govori Timmermans), koji će definirati kako i gdje, u kojim točno industrijskim sektorima, države članice trebaju smanjiti svoj udio u zagađenju. Očekuje se da će se pri usvajanju tog prijedloga lomiti mnoga koplja među državama članicama jer nisu sve jednako spremne za zelenu tranziciju.U ovom Eurobarometru jedno od pitanja bilo je treba li novac iz plana gospodarskog oporavka većinom uložiti u tradicionalno gospodarstvo koje počiva na fosilnim gorivima ili u novo zeleno gospodarstvo.
Gotovo četvrtina ispitanika u Hrvatskoj (24%) je i dalje za ulaganje u gospodarstvo koje počiva na fosilnim gorivima, dok je u EU taj prosjek 15
• posto.
Timmermans: Europljani očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu...
Gotovo četvrtina ispitanika u Hrvatskoj i dalje je za ulaganje u fosilna goriva