Što se točno ocjenjivalo i ima li objava na internetu veze sa stvarnošću
Prijedlozi proračuna, oni koji su konačno i izglasani, a i njihovo izvršenje – to su, najplastičnije, stavke koje je ocjenjivao Institut za javne financije u svojem recentnom istraživanju. Međutim, ne radi se o pregledu njihova stanja i jesu li zaista trošilo na način na koji se planiralo, je li se ušlo u određene minuse i kako se gradska blagajna “rasipala”. Institut se bavio isključivo činjenicom jesu li dokumenti objavljeni na internetskim stranicama određene županije, općine i grada. U toj kombinaciji kao primjer uzet ćemo Zagreb, koji je dobio čistu peticu i dobiva je od 2015. godine, kad je prosječna ocjena za ostatak Hrvatske bila 1,8. Proračun kao takav uvijek se mogao naći na mrežnim stranicama Grada, ali daleko od toga da se moglo vidjeti na što se on troši, kao što je to trenutačno, primjerice, moguće u Bjelovaru, čiji građani “zapratiti” mogu svaku dnevnicu svog gradonačelnika. boljoj ocjeni. – Prije svega, moramo napraviti rebalans proračuna, a onda ćemo ga i objaviti na svojim internetskim stranicama. Ocjenu koju sad imamo svakako ćemo promijeniti jer ja sam još i u kampanji govorio da će ljudi iz Povljane na uvid imati svaku stavku koja se potroši. Na tome moramo raditi, ali svoje ću obećanje ja i održati – kaže nam načelnik Predrag Rukavina, kojem smo, pri sljedećem istraživanju Instituta za financije, poželjeli barem prosječni hrvatski 4,5. Do objašnjenja te ocjene odmah ćemo, samo prije da kažemo kako je s jedinicom ocijenjena transparentnost proračuna u šest općina, dok ih je dvadeset dobilo dvojku. Opća je slika, međutim, sasvim u redu te se poboljšava tijekom godina.
– U sedam ciklusa istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica porasla je s 1,8 u prvom na 4,5 u ovom, posljednjem ciklusu. Pomaci su primjetni kod svih vrsta lokalnih jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane; 2015. ga je objavilo samo jedan posto općina, a 2021. čak 80 posto – objašnjavaju iz Instituta za javne financije, iz kojeg ističu i kako su prosječno najmanje proračunskih dokumenata objavile općine u Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji, dok su, primjerice, apsolutno sve dokumente objavile sve požeško-slavonske općine.
Hrvatski prosjek 4,5
Prema prosječnoj transparentnosti svih lokalnih jedinica na svome području, kažu u Institutu, vodeće su Međimurska, Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska, a na začelju se nalaze Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. A je li zaista prosječna ocjena 4,5 znak da je Hrvatska potpuno transparentna zemlja, što se financija tiče? Pa i ne baš.
– Objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese – kažu u Institutu za javne financije.
•
Jedinicom ocijenjeno je šest općina, 20 ih je dobilo dvojku, odlikaši u Međimurju...