Kod mladića pronašli 5 kg marihuane
istraga ili je li presuđen za kakvo kazneno djelo i takve informacije u vrijeme mog dolaska nije bilo. A ima li građevinsku dozvolu, ne. Uostalom, o tome se, sad čujem, vodi upravni spor i nadležni će sud, makar s već poslovično silnim kašnjenjem, odlučiti ovako ili onako. I onda, umjesto da pitaju samog g. Latkovića o predmetu, da pitaju nadležne inspekcije i sudove o tome zašto predmeti nisu riješeni, eto bombastičnog naslova kako tri predsjednika štite čovjeka bez građevinske dozvole. I, kao, morali su znati .... – poručuje bivši predsjednik. U međuvremenu stiglo je i objašnjenje Ministarstva graditeljstva prema kojemu je investitor Point d.o.o. u vlasništvu Stipe Latkovića ozakonio objekte na zemljištu na kojem se nalaze ugostiteljski objekti, i to dvije zgrade i jednu pomoćnu zgradu te bazen na susjednoj čestici, ali i da je isto tako Point d.o.o. podnio zahtjev za kupnju zemljišta od Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom kako bi postao i stvarni vlasnik čuvene uvale. Taj je predmet, objašnjavaju u Ministarstvu, još uvijek u postupanju te će se po prikupljanju relevantnih informacija i dokumentacije donijeti odluka o raspolaganju uz naplatu korištenja za proteklo razdoblje.
U Ministarstvu su kronološki objasnili slučaj uvale Vruja istaknuvši da je prvi objekt, manji restoran u uvali, sagradilo još početkom 80-ih poduzeće Dalma export import, OOUR Hoteli Omiš. U postupku pretvorbe i privatizacije u temeljni kapital Dalme d. d. procijenjen je taj restoran i zemljište ispod njega te se navedeno društvo moglo uknjižiti kao njihov vlasnik. Sredinom devedesetih Dalma je restoran prodala Agrokoru d. d., a koji je pak prodao restoran trgovačkom društvu Point početkom dvijetisućitih.
“Ljudi su bahati”
U međuvremenu, kao vlasnik dijela nekretnine uknjižila se Hrvatska, zbog čega je Agrokor tužio RH na priznanje prava vlasništva i dobio predmet, a što znači da i Point d.o.o. polaže vlasnička prava na dio nekretnine u površini od 243 m². Manji dio nekretnina na kojima su sagrađeni ozakonjeni objekti bio je upisan kao općenarodna imovina, zbog čega je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu poduzelo dužne radnje i upisalo vlasništvo RH i na tim česticama. Za saborsku zastupnicu Centra Marijanu Puljak, koja je o uvali Vruja prva progovorila i u Saboru, taj je slučaj najočitiji dokaz kako institucije države ne funkcioniraju. Ona je u šest ministarstava pokušala doći do odgovora kako se planira riješiti situacija koja traje 20 godina. I dobila je, kaže, prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu. Upozorava da Latkovića i Vruja ima koliko hoćete i kako tomu jednom treba stati na kraj.
– Uskoro ćemo pozvati sve građane da nam se jave, da prijave sve probleme s devastacijom pomorskog dobra i uništenja prirode. Napravit ćemo registar devastacija i bespravne gradnje – kaže Puljak i dodaje da će paralelno od Ministarstva graditeljstva zatražiti i podatak o tome koliko građevinskih dozvola čeka na izdavanje. Da je slučaj Vruje otvorio Pandorinu kutiju kada se govori o bespravnoj gradnji i uništenju pomorskog dobra, potvrđuje i stav bivše ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, koja kaže kako je veliki hrvatski problem što se ljudi godinama odlučuju za bespravnu gradnju i da država ne reagira na vrijeme.
– Ljudi su evidentno bahati i idu čak ulagati i velik, ozbiljan novac u nešto problematično. Očito je i Latković znao da mu nitko neće rušiti kada se u to upuštao – kaže Mrak Taritaš i dodaje kako je jedino rješenje da se takve stvari ne ponavljaju u velikim kaznama i u upravljanju prostorom, a to znači i reagirati odmah nakon što netko krene s
• bespravnim temeljima.
Marijana Puljak: Pozvat ćemo građane da prijavljuju sve slučajeve i napraviti registar devastacija
Anka Mrak Taritaš: Jedino je rješenje hitra reakcija, visoke kazne i upravljanje prostorom
Policija je kazneno prijavila 21-godišnjaka iz Slavonskog Broda u čijem je domu pronašla i zaplijenila više od 5 kg marihuane koja je, sumnja se, bila namijenjena daljnjoj prodaji. Pretragom je pronađeno i nekoliko tisuća kuna te digitalna vaga. - Riječ je drogi koja je u nabavi vrijedna oko 15 tisuća kuna po kilogramu, a u prodaji može doseći i do pet puta veću vrijednost – rekao je Dražen Puljko, voditelj Službe krimpolicije PU brodsko-posavske. Osumnjičenom prijeti kazna od jedne do 12 godina zatvora.