“Čimpanzama je naranča kisela”, kažu djeca, sretna jer su pomoćni timaritelji
Pažljivo su djeca prionula poslu u Zoološkom vrtu u Osijeku: rezala su banane, kivije i naranče pa ih ponijela u nastambu za čimpanze.
Poslagala su im hranu doslovno u svaki kutak pa izašla, a kada je timaritelj pustio čimpanze iz zatvorene u vanjsku nastambu, znatiželjeno su promatrala kako te životinje veselo skaču po užadi
I životinjama je sparno
Ljetne sparine teško podnose i životinje pa se stanarima u osječkom ZOO-u poslužuje voće ne samo kao obrok, već i kako bi se rashladili. – Voćnim slasticama čimpanze su se posebno razveselile jer u posljednje vrijeme ne dobivaju puno voća. Primijetili smo, naime, da su se počele debljati, jer se ne kreću puno, pa smo ih prebacili na požemo vrće. I sada su presretne, jer su konačno dobile voljene banane. Mališani su nam pri tome pomogli, pa možemo reći da su nam oni ovom prilikom pomoćni timaritelji – priča nam Tatjana Elez, edukatorica u Ljetnoj školi u ZOO vrtu u Osijeku. Već tradicionalno, osječki je ZOO na dva tjedna “pretvoren” u školu, čiji polaznici uče zanimljivosti o životinjama, ali i pomažu u brizi o njima. Postavljali su, tako, i bazenčić s vodom i ružinim laticama u kojem su se bućkale čimpanze. – Merkate smo hranili australskim crvima. Bili su veliki, ali nismo se plašili uzeti ih u ruke – opisuju nam sedmogodišnji Nina i Leon.
– Nekoga je čak i grizao taj crv, ali mene nije – nadovezuje se uzbuđeno petogodišnji Lovro i dodaje da baš voli životinje, iako kaže da one mogu i gristi, a neke su i otrovne. Crve su stavljali u tuljke za merkate, koje se time potiče da se kreću i istražuju, umjesto da hranu samo dobiju na pladnju. Pripremali su mališani i meso te pleli lopte od vrbovih grana koje će potom završiti na stablima kod jelena aksisa. Nizat će voće na vrbove grane za rakune, a posebna zanimljivost bit će priprema ledenih santi za medvjede.
– Po istom ih principu i inače rashlađujemo ljeti: razno voće narena sitne komadiće, polijemo medom, dodamo sušeno voće i sve to zamrznemo te na koncu dajemo medvjedima. A emue ćemo tuširati, što oni strašno vole – govori edukatorica Elez.
Jedna je od planiranih radionica i hranjenje jabukama ispred nastambi jelena, muflona i grivastih ovaca.
Najveći ZOO u Hrvatskoj
Radionice su namijenjene djeci od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, iako dolaze i mlađi i stariji. Stižu u ZOO u 9 ujutro svakoga dana, osim vikenda, i ostaju do 11 sati. Prvi je sat rezerviran za radionice na otvorenome, a potom se od vrućina skrivaju u klimatiziranu učionicu i uče o prstenastorepim lemurima, fosama, merkatima, rakunima, medvjedima, zebrama... Cijena je 20 kuna po danu, koliko zapravo stoji ulaznica u ZOO vrt. – Potičemo kod djece brigu i ljubav prema životinjama, kao i pozitivno razmišljanje, ali i trudimo se razvijati svijest da je riječ o živim bićima kojima, nažalost, prijeti izumiranje. Uginuo je posljednji bijeli nosorog zbog ljudskog djelovanja. Zoološki vrt, pak, i služi tome da bismo sačuvali strogo zaštićene i ugrožene vrste, a ne kako bismo ih promatrali iz zabave – ističe Tatjana Elez. Zoološki vrt u Osijeku površinom je najveći u Hrvatskoj, a prostire se na 11 hektara, dok onaj zagrebački ima 7,5 hektara. Bogatiji je od ovoga mjeseca i za nekoliko novih životinjskih vrsta. Iz Dortmunda je, tako, došao mladi mužjak eland antilope, star oko jedne godine, a iz Zoološkog vrta u Münchenu jedna mlada ženka iste dobi. Usto, iz münchenskog ZOO-a pristigle su i tri slatkovodne raže. Iz zagrebačkog su vrta u osječki, pak, stigle dvije vrste ptica močvarica – šest jedinki gaka i tri jedinke čaplje govedarice.
– Dobili smo i par nanuda, tri mlada dikobraza i dvije mlade lavice – navodi naša sugovornica.
A vučji par, koji se u ZOO-u uz lijevu obalu Drave nastanio prije godinu i pol, dobio je prinovu, no mladunci se još skrivaju u šumi pa je nepoznato koliko ih je stiglo na svijet. Osječki ZOO poseban je i po nekoliko životinjskih vrsta koje se trenutno ne može vidjeti nigdje drugdje. Na tom su popisu, među ostalima, žirafe i gorske kune. – Najzanimljivije su mi žirafa i paun. I ja bih željela imati rep kao paun – smješka se simpatična Ena.
A što znači razvijati kod djece ljubav prema životinjama, i sami smo se uvjerili. Gabrijel je dotrčao s ranjenim leptirom:
– Nije mogao letjeti pa smo ga uzeli, a razmislit ćemo još hoćemo li ga staviti na cvijet ili nekamo drugamo
• – kaže nam.