Po broju predmeta peti smo u EU, a ne volimo sudove?!
I novo izvješće o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosuđa zemalja EU, koje je objavila Europska komisija, prilika je da mediji, analitičari i političari još jednom krajnje površno istaknu da hrvatski građani i poslovni subjekti svoje pravosuđe percipiraju najgore u usporedbi s još 26 zemalja članica EU, još lošije nego prijašnjih godina. Naravno, uz neizostavno isticanje da imamo iza Slovenije najviše sudaca na sto stanovnika (kao i druge države bivše Jugoslavije), što se i ne može tako skoro promijeniti. S fokusom na taj površan podatak o dojmu, zanemaruje se pedesetak ostalih egzaktnih pokazatelja koji govore o stvarnom stanju. To više, što se loš dojam o pravosuđu o kojem se toliko govori temelji na telefonskoj anketi koja je za Eurobarometar provedena na uzorku od 1020 građana starijih od 15 godina te 504 predstavnika poslovnih subjekata. Čak oko 78 posto anketiranih smatraju da nam je pravosuđe vrlo ili prilično loše. Rezultati ne čude, s obzirom na to da je anketa provedena između 29. ožujka i 7. travnja ove godine. Sumnjamo da su se i u drugim zemljama EU u medijskom i javnom prostoru uoči te ankete vodile tako žučne rasprave o pravosuđu kao kod nas, baš u jeku afera osječkih i splitskih sudaca sa Zdravkom Mamićem i Željkom Kerumom te kad je javni prostor vrvio antisudskim stavovima, a u čemu je zbog izbora čelnika sudbene vlasti prednjačio i sam predsjednik Zoran Milanović.
Naši suci imaju i najlošiji status?
Anketa EU barometra ne nudi odgovor koliko je zasićenost javnog prostora takvim temama utjecala na to da 68 posto anketiranih kao glavni razlog dojma o nedostatku neovisnosti u našem pravosuđu ističe “utjecaj ili pritisak koji dolazi od vlade i političara”, te više od 60 posto, opet najviše u EU, “utjecaj ili pritisak zbog ekonomskih i drugih specifičnih interesa”. Da anketa nema veze sa stvarnim stanjem, govori to što je čak 50 posto anketiranih Hrvata, opet najviše u EU, ocijenilo da je razlog manjka neovisnosti u pravosuđu taj što “status i pozicija sudaca ne pružaju im dovoljno jamstvo neovisnosti”. Osim što to objektivno nije točno, suprotno je dominantno zastupljenim stručnim i laičkim stavovima. Anketa ne nudi odgovor na čemu se temelji loša percepcija ispitanika, osobnom ili posrednom, medijskom, stručnom ili laičkom pristupu. Zanimljivo je da samo 4 posto naših građana, najmanje u EU, nema neki stav o pravosuđu, otprilike kao i u zemljama čiji građani svoja pravosuđa najbolje percipiraju, Austriji, Finskoj i Njemačkoj, dok u Estoniji 25% građana (prije 30%) nema nikakav dojam o svom pravosuđu.
Zabrinjavajuće je da smo po broju zaprimljenih predmeta i dalje peti u EU, a šesti po građanskim i trgovačkim predmetima, i jedino Poljska zaprima više predmeta u odnosu na sto stanovnika. Kako smo već godinama tako visokopozicionirani, jedino Poljpolicajcima ska ima više od naših 8 tekućih predmeta na sto stanovnika, dok smo po broju trgovačkih i građanskih predmeta prvi. Očito, Hrvati svoje sukobe vole rješavati na sudovima iako o pravosuđu imaju najgore mišljenje u EU. Samo šest zemalja EU ima niže sudske takse, a jedino Belgija ima niže za pokretanje trgovačkog spora, s tim da su u 14 zemalja EU od dva do šest puta veće.
Po brzini rješavanja u sredini
Po vremenu potrebnom za rješavanje svih sudskih predmeta, u 11 zemalja potrebno je kraće vrijeme. Ali, kad se izdvoje trgovačke i građanske parnice, jedino u Italiji i Grčkoj treba više dana za rješavanje prvostupanjskih predmeta i 2019. stanje se kod nas znatno pogoršalo u odnosu na 2018. (očito zbog većeg priljeva predmeta). Ipak po pravomoćno okončanim slučajevima smo u sredini među zemljama EU, a kad je riječ o upravnim predmetima samo u četiri zemlje EU brže se rješavaju nego kod nas. Iako imamo iza Slovenije najviše sudaca na sto stanovnika, samo tri zemlje manje troše na sudove od nas. Po mogućnosti korištenja digitalne tehnologije stojimo najlošije ili smo
• na začelju EU.
Po korištenju digitalne tehnologije u sudskim procesima najlošiji smo ili smo na začelju EU