Što želimo poručiti svijetu

Neka Nikola Tesla bude na ‘hrvatskom euru’. To je povijesna prilika koja se nikad više neće ponoviti

Hrvatska trenutačno ima jedinstvenu priliku pokazati svoje vrijednosti međunarodnoj zajednici, i to putem odabira motiva za nacionalnu stranu eurokovanica. Zbog skorog prelaska s kune na euro, Hrvatska treba odabrati do osam motiva koji će zemlju predstavljati na naličju kovanica eura i centa, kao što su to učinile i ostale članice prije nas. Te će kovanice uskoro biti svakodnevna dodirna točka stanovnika i posjetitelja eurozone s Hrvatskom jer u njih gotovo svakodnevno barem jednom pogledamo. Bit će to, najjednostavnije rečeno, reklama naše zemlje u najgledanijem mediju. Prilika je to koju treba maksimalno iskoristiti pa osmisliti svih osam mogućih motiva, a ne samo tri, kao što je to trenutačni prijedlog.

U izboru inače može sudjelovati i svatko od nas. Do 15. srpnja je moguće glasati za pet ponuđenih motiva i predložiti jedan vlastiti putem stranice euro.hr. Riječ je o motivima hrvatskog zemljovida, šahovnice, kune, Dubrovnika i glagoljice. Pet je to motiva koje su ranije predložili i najvećim brojem glasova ocijenili članovi Komisije za odabir – predstavnika relevantnih institucija i stručnih udruga na području umjetnosti, dizajna, turizma, bankarstva. Bit će provedena i nacionalna anketa. Svi će rezultati poslužiti kao savjet pri donošenju konačne odluke za koju je zadužena Komisija za novac.

Svojom će konačnom odlukom oni zapravo intervenirati u brendiranje Hrvatske. Naime, ti će motivi imati golem utjecaj na to kako će drugi odgovoriti na pitanje kakva je Hrvatska zemlja? Zato odluka o njihovu odabiru nije nimalo bezazlena ni jednostavna. Primjerice, je li zemljopisni oblik Hrvatske slika putem koje želimo da nas percipiraju? Što time želimo poručiti ili postići? Što govorimo nekome posjetitelju ili investitoru kada na kovanicu stavljamo kunu? Je li slika te životinje dovoljno prepoznatljiva širokoj globalnoj javnosti kao simbol neke vrijednosti ili ideje?

Kovanice eura prije svega su jedno od sredstava kojim gradimo svoj vizualni identitet kao dio brenda. Kada radimo na vizualnom identitetu, bitno je služiti se prepoznatljivim i jasnim simbolima o kojima ne treba previše „mozgati“jer su na prvi pogled i univerzalno razumljivi, ali i specifični i jedinstveni za neki brend.

Zato su šahovnica ili crveno-bijeli kvadrati u tom smislu dobar prijedlog koji se zapravo nameće sam od sebe. Po njima je Hrvatska vizualno najprepoznatljivija i jedinstvena u svijetu, zahvaljujući Borisu Ljubičiću koji je taj identitet osmislio i sportskim uspjesima koji su ga popularizirali. Prigrlili smo ga i mi stanovnici, kao i međunarodna javnost pa je to svakako kapital na kojem treba graditi dalje i razvijati ga. Italija je primjerice kao jedan od motiva odabrala crtež Leonarda da Vincija “Vitruvijev čovjek”, koji ilustrira idealne proporcije ljudskoga tijela i globalno je prepoznat kao simbol povezanosti čovjeka i prirode.

Osim po sportskim uspjesima, Hrvatska je svakako prepoznatljiva po Dubrovniku, u najnovije vrijeme zahvaljujući popularnom televizijskom serijalu “Igra prijestolja”, što je također kapital koji treba iskoristiti. Italija je tako primjerice odabrala motiv rimskog Koloseja, Njemačka motiv Brandenburških vrata, a Austrija najpoznatiju bečku secesijsku građevinu.

Na Hrvatsku se mimo sporta i Dubrovnika još uvijek primarno gleda samo kao na zemlju koja ima lijepu obalu i prirodu. Međutim, srž svake zemlje su ljudi, oni su ti koji obogaćuju neki prostor i daju mu dodatnu vrijednost. Kroz povijest su nam ljudi iz Hrvatske ostavili u nasljeđe velika kulturna i znanstvena dobra, kao što i mi sada stvaramo neke vrijednosti za budućnost i kao što će ih stvarati neke buduće generacije.

Tako je definiranje motiva za nacionalne kovanice eura prilika da primjerice Teslu „vratimo kući“kao našeg najpoznatijeg znanstvenika. Među ostalim, time bismo potvrdili da cijenimo doprinos koji našem društvu daju naše nacionalne manjine. Od ljudi koji su nas zadužili tu je primjerice i Faust Vrančić kao inovator par excellence i osoba koja inspirira nove generacije hrvatskih stvaratelja. Austrijanci su tako odabrali Mozarta, a Talijani Dantea Alighierija.

Austrija je u cijelosti zanimljiv primjer jer je, čini se strateški, za najveće kovanice odabrala povijesne ličnosti, za srednje je vrijednosti odabrala prepoznatljive građevine, a na najmanjima prikazuje motive zaštićenih biljaka, prenoseći tako poruku svoje posvećenosti budućnosti, odnosno prirodi i ekologiji.

Tako je osim povijesnog nasljeđa koje je naširoko poznato i na koje smo ponosni, i za nas ovo prilika za promoviranje vrijednosti koje živimo danas, za bolju budućnost. Želimo li graditi zemlju otvorenu za inovacije, razvoj tehnologija, proizvodnju zdrave hrane, zemlju koja će poticati na poduzetničke pothvate i koja će slaviti uspjehe naših ljudi? Ili želimo biti samo mala zemlja za veliki odmor? Odlukama poput ovih ne komuniciramo samo sa strancima, već i s mladima za koje ne želimo da to postanu i ostanu.

AUSTRIJA JE STRATEŠKI ZA NAJVEĆE KOVANICE IZABRALA POVIJESNE LIČNOSTI, A ZA SREDNJE JE IZABRALA GRAĐEVINE