Haiti, zemlja kojom su zavladale bande

Haićanska policija obznanila je da je ubila četvoricu atentatora na predsjednika Haitija Jovenela Moïsea (53) i još dvojicu navodnih napadača uhitila. I nakon tih ubojstava u Port-auPrinceu ostao je osjećaj da će se noćna mora nastaviti i da će nestabilna situacija trajati još jako dugo, godinama. Sada je policija kazala kako iza ubojstva stoji 26 osoba, 24 Kolumbijca i dvojica Amerikanaca. Na Moïseovu tijelu, koji je izabran 2017., pronađeno je 12 rana od metaka. Prva dama Martine, teško ranjena, prebačena u bolnicu u Miami. Dakle, stranci su organizirali i proveli napad. U noći između 6. i 7. srpnja upali su u privatnu rezidenciju predsjednika. Govorili su engleski i španjolski, dok su domaći i službeni jezici kreolski i francuski. Zemlja je pohabana siromaštvom, nejednakošću, korumpiranom političkom klasom i nasiljem krvoločnih bandi koje se međusobno napadaju po ulicama i među ljudima. Mnogi žele pobjeći iz zemlje u kojoj živi 10,8 milijuna stanovnika i čiji je BDP samo 759 dolara po glavi stanovnika. Država je bila francuska kolonija, a 1. siječnja 1804. proglasila je svoju neovisnost i postala prva neovisna država na Karibima. Osim siromaštva, Haiti pogađaju i prirodne nepogode. U ljeto 2004. opustošio ga je uragan Jeanne, u siječnju 2010. pogodio ga je jedan od najrazornijih potresa u povijesti čovječanstva, a 2016. uragan Matthew. Zemlja živi u stalnom statusu humanitarne hitnosti. Trenutačno je u Haitiju međunarodna misija UN-a koju vodi Brazil. Na mjestu predsjednika Moïsea je sada ad interim Claude Joseph. Prije nekoliko dana Moïse je za premijera predložio Ariela Henryja. Sada među tom dvojicom traje salonska polemika, dok je zemlja izvan kontrole i situacija bi mogla eskalirati, što ne bi bilo neuobičajeno za Haiti. U razgovoru za lokalni list Le Nouvelliste Henry je izjavio da je njegovo pravo preuzeti vladu nakon smrti Moïsea.

– Ne želim dolijevati ulje na vatru. Svi moramo spriječiti da se zemlja zapali – kazao je Henry koji je bio ministar unutarnjih poslova za vrijeme mandata Michela Martellyja (2011.-2016.) i dodao kako je već birao članove svoje vlade. Kazao je kako se nada da će doći do dijaloga kako bi se postigao dogovor o izborima u atmosferi boljoj od sadašnje.

Moïse je forsirao održavanje ustavnog referenduma, koji je bio planiran u rujnu, a protiv kojeg je bila oporba. Sadašnji ustav na snazi je od 1987., odnosno donesen je nakon svrgnuća i bijega u Francusku Jean-Claudea Duvaliera zvanog Baby Doc 1986. Njega je, kada mu je bilo 19 godina, za svoga nasljednika imenovao njegov otac, diktator François Duvalier zvani Papa Doc koji je umro 1971. Dakle, nakon bijega Baby Doca moglo se zemlju organizirati u demokraciju. No u prethodnom ustavu pisalo je kako je zabranjen svaki oblik referenduma za njegovu izmjenu. Oporba se sada poziva na stari ustav tražeći da se referendum ne održi. Moïse je optuživan za korupciju, ali kada je izabran, najavio je da će se boriti protiv nje. Godinama se održavaju parlamentarne istrage protiv njega i drugih institucija te je utvrđeno da je korupcija i dalje veliki problem. Moïsea je oporba kritizirala i zato što je htio ostati na vlasti do veljače 2021. jer je smatrao kako ima pravo na produljenje mandata na godinu dana.

Claude Joseph pozvao je građane da ostanu mirni u ovoj situaciji i naglasio kako zemlju pod kontrolom drže policija i vojska. Da je opstanak države ugrožen, potvrđuje i činjenica da je Joseph dodao kako su poduzeti koraci za jamčenje kontinuiteta države. Uglavnom, situacija u zemlji je nestabilna i nije jasno mogu li se izbori održati u tim uvjetima kaosa.

Izvršni direktor nacionalne mreže za obranu ljudskih prava Pierre Espérance obznanio je da je 60 posto državnog teritorija pod kontrolom naoružanih bandi. Inflacija je 14,7 posto, 15. najviša na svijetu. Nezaposlenost je 40,6 posto. Očekivani životni vijek je 65 godina u odnosu na 78 u susjednoj Dominikanskoj Republici. Oko 60 posto građana bavi se poljoprivredom, a cijena rada jako je niska. SAD ciklički promiče razvitak tamošnje ekonomije kako bi se spriječilo iseljavanje u 1000 km udaljenu Floridu. Mnoge međunarodne humanitarne udruge djeluju u Haitiju, ali situacija se tamo ne popravlja i ostaje kaotična. Dapače, sve više bandi međusobno se sukobljava, a državne vlasti ih ne mogu, ne znaju ili neće zaustaviti. Stječe se dojam da su kriminalne bande, posebno one koje krijumčare drogu, povezane s državnim institucijama. Političari koji dođu na vlast postaju korumpirani i onda je teško bilo što promijeniti. Zbog toga se smatra da će kaotična situacija potrajati. Nikoga, čini se, na zanima interes naroda. U takvoj situaciji Haitijem bi mogla zavladati neka druga država ili bi se mogao raspasti na dijelove pod kontrolom bandi.

Kakva je budućnost zemlje iz koje svi žele pobjeći? Haitijem bi mogla zavladati neka druga država ili bi se mogao raspasti