Markov trg zbog obnove ostaje zatvoren za javnost još godinama
Ministarstvo unutarnjih poslova u javno je savjetovanje pustilo novi pravilnik o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, na temelju kojega će “sigurnjaci” u sljedećem razdoblju donositi petogodišnje procjene ugroženosti štićenih osoba, zgrada i prostora I. kategorije, odnosno visokog stupnja zaštite. Jedan od takvih javnih prostora je i Markov trg, koji je za javnost zatvoren već devet mjeseci, od tragičnog događaja u listopadu prošle godine, kada je rastrojeni 22-godišnjak iz vatrenog oružja zapucao po zgradi Vlade, ranio policajca pred njom, a potom presudio sebi. Na Markov trg sada se može isključivo preko policijskih punktova, ako za to imate opravdan razlog ili ste tamo najavili prosvjed, a žurno otvaranje ovog prostora za građane i turiste nedavno je zatražila udruga Glas poduzetnika.
Poduzetnici traže otvaranje
“Najviše državne institucije svakako treba zaštititi, no to ne znači da jedan od najvažnijih gradskih trgova, pogotovo kad je u pitanju turizam, treba za građane i turiste biti zatvoren unedogled”, apelirala je ova udruga, ističući kako otvaranje ovog prostora treba požuriti i s obzirom na dolazak turističke sezone tijekom koje se, vjeruju poduzetnici, konačno možemo nadati i nekim turistima u Zagrebu. Međutim, sudeći po odgovorima koje smo jučer dobili s mjerodavnih instanci, šanse da se takvo što dogodi u dogledno vrijeme ravne su nuli, i to zato što sigurnosnu prosudbu zgrada na Markovu trgu koči činjenica da su one oštećene u potresu i da im je nužna obnova.
– Postoje sigurnosne prosudbe koje su radili stručni timovi, no štićene zgrade na Markovu trgu, Sabor, Vlada i Ustavni sud, kao i Markova crkva ulaze u proces obnove nakon oštećenja koje su pretrpjele u potresu. Zbog toga je procjena da ta dva procesa, obnovu nakon potresa i rješenja vezana uz sigurnost štićenih osoba i prostora, treba provesti paralelno. Markov trg do tada se neće otvarati za javnost – rekao nam je jučer ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
U njegovu ministarstvu, pak, objašnjavaju kako se planovi osiguranja na Markovu trgu rade za svaki konkretni događaj, što su za javnost zatvoreni dokumenti. Što se tiče plana osiguranja štićenih zgrada i samog trga, kažu kako je logično da se ti dokumenti preispitaju u kontekstu obnove nakon potresa jer će obnova zasigurno zahtijevati prilagodbe tipa privremenog preseljenja nekih ureda s kata na kat i sl., zbog čega je nemoguće izraditi plan osiguranja koji se ne bi mijenjao na dulji rok.
Spomenička cjelina
S obzirom na brzinu procesa obnove oštećenih zgrada u Zagrebu i sve probleme u tom procesu koje priznaju i u Banskim dvorima, bjelodano je da će se na otvaranje trga za javnost čekati više godina, pri čemu s uma ne treba smetnuti ni da se ovdje radi o zaštićenoj spomeničkoj cjelini, obnova koje je znatno složenija od obnove drugih objekata.
Posjetimo, u pokušaju da se pronađe balans između potrebe zaštite institucija i političara koji tamo sjede s jedne i činjenice da se radi o turističkoj jezgri grada s druge strane spominjala su se različita moguća rješenja. Govorilo se, tako o većoj vidljivosti policije i mogućem otvaranju trga samo na nekoliko sati dnevno. Na stolu je bila i ideja da se Vlada i Sabor izmjeste na lokaciju na kojoj bi ih bilo lakše štititi, uz protuargumente koji su spominjali tradiciju i složenost premještanja velikih institucija, a govorilo se i o naprednim tehnološkim rješenjima poput rendgenskih kontrola i sl. Za što će se na kraju odlučiti MUP i kako će u budućnosti izgledati osiguranje Markova trga, moći ćemo, očito je, vidjeti tek za nekoliko godina.
•
Sigurnosnu prosudbu zgrada koči činjenica da su oštećene u potresu i da im je nužna obnova