Hrvatima se ukralo pravo izbora člana Predsjedništva BiH
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović drugog dana posjeta BiH položio je vijence i zapalio svijeće ispred spomenika u Vitezu, a zatim posjetio Mostar i Ljubuški, u kojima je razgovarao s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora. U Vitezu se naklonio osmero hrvatske djece koja su bila žrtve zločina i ratnog bezumlja kao posljedica ispaljenog projektila s položaja bošnjačke Armije BiH. Kratko se zadržao u razgovoru s obiteljima žrtava. U Mostaru je hrvatskog predsjednika dočekao rektor Sveučilišta Zoran Tomić s članovima Senata ove visokoškolske ustanove i na čiji je poziv stigao u prvi posjet BiH. Održao je predavanje studentima i akademskoj zajednici, a često je bio prekidan pljescima. Započeo je riječima da je on predsjednik hrvatske države, koja je potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, što ga obvezuje.
– BiH s ovakvim ustrojem i ustavom iz Daytona, ta BiH prijateljska je i susjedna država. Ovdje ne živi samo pola milijuna Hrvata nego i nekoliko stotina tisuća onih koji imaju hrvatsko državljanstvo. Naša je dužnost promatrati što se događa – rekao je. Upozorio je da Hrvati u BiH ne mogu izabrati svoje predstavnike u vlasti, što je ocijenio pogrešnim i sve usporedio s biranjem predstavnika manjina u Hrvatskoj. – Koja je analogija? Ogromna. Ova je država zapisana po modelu etničkog predstavljanja. Haris Silajdžić prije 15 godina rekao je kako oduzimati pravo nekome da bira svog predstavnika nije ispravno i nije pošteno – rekao je Milanović očito aludirajući na situaciju s nametanjem Željka Komšića u državno Predsjedništvo.
– Jedan narod bira dva člana
Predsjedništva. Tri puta. To nije dobro – upozorio je.
– Nije istina da visoki svjetski politički krugovi žele razbiti Daytonsku i ustrojiti građansku BiH, u kojoj bi Hrvati biti potlačeni. Problem je što za BiH nema nikakva interesa... pa onda u nekim pododborima iz nekog osjećaja krivnje, kompleksa, osjećaja da je bošnjački narod najviše stradao, jer su bili najgore žrtva rata, stvaraju takvu politiku. Njemačka kancelarka ništa o tome ne zna, premijeri to ne znaju. To nije razina Berlina i Pariza. Ne znaju tko je Dodik ni onaj treći član Predsjedništva – istaknuo je Milanović. Iskazao je poštovanje prema drugim narodima u BiH, ponajprije Bošnjacima i njihovu nacionalnom identitetu. Za Dodika je pak rekao da živi u “okviru mogućeg budući da njegovo biračko tijelo želi čuti” poruke koje upućuje. Ponovio je da je u Srebrenici počinjen genocid, s kojim se predstavnici Srba još nisu spremni suočiti. O zločinu u središnjoj Bosni nad osmero hrvatske djece rekao je da to bila “grozna situacija” i da je očito da su ubijena namjerno. Na konferenciji za novinare pak pozvao je predstavnike triju naroda u BiH na dijalog o reformama i izrazio očekivanje da bošnjačke stranke neće na izborima iduće godine nametnuti Hrvatima predstavnike u vlasti jer je to po njemu protivno Daytonskom sporazumu. Milanović je istaknuo da će kao predsjednik nastaviti inzistirati da se u svakome dokumentu NATO-a i EU ubuduće istakne uloga Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma te konstitutivnih naroda, kao što je to bio slučaj sa summitom NATO-a. Milanović je ustvrdio i da je koncept konstitutivnih naroda i republika, koji često osporavaju bošnjačke stranke iz BiH, bio presudan da Hrvatska po ustavu iz 1974. dobije mogućnost za osamostaljenje.
“Gdje god se bude donosio neki dokument o BiH, tražit ću referencu na konstitutivni narod i Dayton”