Janša optužio novog iranskog predsjednika za pokolj 1988.
Svakako je riječ o velikom udarcu za vladu Janeza Janše: izmjene Zakona o vodama, kojoj su se protivile struka, ekološke organizacije i opozicija, srušene su na referendumu i to plebiscitarnom potporom. Ne računajući na slovenski plebiscit o samostalnosti i referendum o ulasku u EU i NATO, na zadnji referendum o vodama izašao je najveći broj birača, a u Sloveniji je od osamostaljenja održano čak 25 referenduma, što znači kako je ovo ozbiljan poraz vladajuće koalicije. Odbačene zakonske izmjene omogućavale bi izgradnju uz obale rijeka, jezera i mora, u čemu su organizatori referenduma prepoznali opasnost za vodocrpilišta i prirodne resurse, a to je tema koja zanima sve veći broj građana i osobito velik broj mladih birača, što se vidjelo i na biralištima u nedjelju.
Smaknuto 30.000 ljudi
I velika većina analitičara rezultate referenduma tumači kao poraz Janšine vlade i izraz velikog nepovjerenja javnosti prema potezima vladajućih. Referendum o vodama bio je prvi izlazak na birališta nakon parlamentarnih izbora 2018., a mnogi vjeruju da slovenski birači na referendumu nisu samo odbacili zakonske izmjene u kojima su vidjele prijetnju slovenskim vodama, rijekama, jezerima i moru, nego su se izjašnjavali i o Janši, i to samo godinu dana uoči redovitih izbora.
Dok Janša jasno daje do znanja da i ne razmišlja o ostavci poručujući da “nema drame”, a pritom cinično pita koja je to lijeva vlada dala ostavku zbog referenduma, namjerno zaboravljajući kako je pad vlade Boruta Pahora 2011. započeo upravo nakon trojnog referendumskog poraza, a i da je
Miro Cerar 2017. odstupio nakon referendumskog poraza, udružena opozicija poručuje kako bi Janšina vlada morala odstupiti. Predsjednica Socijalnih demokrata (SD) Tanja Fajon smatra da je poraz Janšine vlade na referendumu znak da birači žele promjene, a slično misli i čelnik Ljevice Luka Mesec. Opozicija planira rezultat referenduma iskoristiti za još jedan pokušaj izglasavanja nepovjerenja u parlamentu, iako je malo vjerojatno da će taj pokušaj završiti drukčije od dosadašnjih neuspjelih pokušaja.
Janša je u isto vrijeme izazvao novi diplomatski zaplet, ovaj put s Iranom, s obzirom na to da je u videoobraćanju subotnjem skupu u organizaciji iranske dijaspore pozvao na neovisnu UN-ovu istragu pokolja 30 tisuća političkih zatvorenika u Iranu 1988. godine, upozorivši pritom i na ulogu novoizabranog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u tom pokolju. Iransko ministarstvo vanjskih poslova odmah pozvalo na razgovor slovensku veleposlanicu u Iranu Kristinu Radej, kojoj je uručena prosvjedna nota. U priopćenju je iranska strana osudila prisutnost slovenskog premijera na “susretu terorističke skupine, omražene u iranskom narodu”, poručivši kako su Janšine izjave u suprotnosti s diplomatskim normama i atmosferom u bilateralnim odnosima. Na forumu je sudjelovala i skupina Mudžahedini Halk, koju je i EU svojedobno proglasio terorističkom skupinom, ali ju je 2009. skinuo s popisa terorističkih organizacija, što je izazvalo oštre proteste Irana. Riječ je o organizaciji koja se u iransko-iračkom ratu borila na strani Saddama Husseina protiv Irana.
Pompeova agenda
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif razgovarao je s visokim predstavnikom EU za vanjske poslove Josepom Borrellom, koji mu je, kako su objavili u Teheranu, zajamčio da Janšine izjave ne odražavaju stajalište Europske unije. Janša, naime, trenutačno predsjeda Vijećem EU.
Ovogodišnji forum iranske dijaspore Free Iran World Summit bio je posvećen upravo događajima s konca osamdesetih. Janša je jedini europski premijer koji je sudjelovao na forumu, na kojem je nastupilo više bivših europskih i američkih dužnosnika, a među njima je i bivši američki državni tajnik Mike Pompeo, koji je također naglašavao da bi aktualna američka administracija morala inzistirati na odgovornosti novog iranskog predsjednika za zločine protiv čovječnosti, a u Pompeovu nastupu i agendi prošle američke administracije vjerojatno treba tražiti i razloge Janšina sudjelovanja.
Slovenska oporba traži ostavku premijera Janše nakon poraza na referendumu