Ove godine građani u Hrvatskoj troše kao 2019., prije pandemije
Puni se proračun, rastu potrošnja i turizam
Srpanj ruši rekorde u potrošnji – ukupna je potrošnja u zemlji premašila razine iz istog srpanjskog tjedna 2019. godine oko tri posto. Najviše je povukla trgovina, pet posto, dok je u turizmu vrijednost izdanih računa bila četiri posto niža od potrošnje iz srpnja 2019. // Potrošnja u prvih šest mjeseci oko dvije milijarde kuna veća je nego što je bila prije dvije godine, no turizam i ugostiteljstvo i dalje su vodeći gubitnici sa zaostatkom prometa od 37 posto
Europska unija poručuje da se ustavna i izborna reforma u BiH moraju provesti uzimajući u obzir Daytonski mirovni sporazum, u dijalogu i u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u biračkom procesu, glasi službeno stajalište EU koje je navedeno u dokumentima jučer održanog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU – BiH. Na jučerašnjem sastanku sudjelovali su i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, dok je iz BiH nazočio predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija.
Uneseni hrvatski prijedlozi
Četvrti je to sastanak, ali prvi od 2018. godine. To znači da prvi put od te godine postoji stajalište EU o Bosni i Hercegovini, u koje smo imali uvid i koje je usvojilo Vijeće, odnosno u službenu politiku EU prema BiH, uz izuzetak zaključaka Vijeća o Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koji predstavljaju strateški dokument, mapu reformi na putu za članstvo, a ne ulaze u aktualnu političku situaciju. U tim stajalištima EU uneseni su prijedlozi na kojima je Hrvatska inzistirala i koje je i uobličila u non-paperu koji je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio u ožujku na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu, a koje su, uz Hrvatsku, potpisale – Slovenija, Mađarska, Grčka, Bugarska i Cipar. Analizirajući stajalište EU, ističe se nekoliko točaka na kojima je inzistirala Hrvatska, prije svega vezani su za Dayton, izborni zakon i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. U stajalištima stoji kako, uzimajući u obzir institucijske mehanizme uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju građana, posebice uzimanjem u obzir sudske prakse Europskog suda za ljudska prava u vezi s predmetom Sejdić-Finci.
Slučaj Sejdić-Finci
Druga je da EU izražava žaljenje zbog toga što Ustav Bosne i Hercegovine i dalje nije usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, primjerice u skladu s presudom u predmetu Sejdić-Finci i srodnim predmetima te naglašava da niz odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti proveden. I naposljetku, EU poziva na uključiv postupak izborne reforme, putem istinskog dijaloga i u skladu s europskim standardima, kojim bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. U svjetlu interesa Hrvatske i zalaganju za jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i izbjegavanja dosadašnje prakse da predstavnike jednog naroda biraju drugi, od iznimne je važnosti činjenica i poruka da se ustavna i izborna reforma mora provesti uzimajući u obzir Daytonski mirovni sporazum, odnosno da provedbi ustavnih promjena i izmjena izbornog zakona, BiH mora voditi računa o institucionalnim mehanizmima uspostavljenim Daytonskim mirovnim sporazumom. Kod reference na odluke Ustavnog suda, vezane za izborni zakon, EU poziva na implementaciju odluka Ustavnog suda, među kojima su odluke vezane za legitimno političko predstavljanje. Spominjanje na potrebu uklanjanja svih oblika nejednakosti u izbornom procesu je još jedna referenca na odluke Ustavnog suda odnosno na legitimnu političku predstavljenost.
•
EU izražava žaljenje što Ustav BiH i dalje nije usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima