Početkom srpnja u Hrvatskoj se trošilo kao i pretpandemijske 2019.
DOSAD POTROŠENE DVIJE MILIJARDE KUNA VIŠE
Srpanj više ne donosi rupe, već ruši rekorde u potrošnji. Prvog ovogodišnjeg tjedna ukupna je potrošnja u zemlji premašila razine iz istog srpanjskog tjedna 2019. godine oko 3 posto. Najviše je povukla trgovina, oko 5 posto, dok je u turizmu vrijednost izdanih računa bila četiri posto niža od potrošnje iz srpnja 2019. godine. Nema poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu koji unaprijed ne bi “potpisao” da će raditi za toliki zaostatak i dalje, samo da se sadašnji promet održi što dulje. Ukupna je potrošnja u prvom dijelu godine oko dvije milijarde kuna veća nego što je bila pretpandemijske 2019. godine, no turizam i ugostiteljstvo su i dalje vodeći gubitnik sa zaostatkom prometa od 37 posto. Lani je taj minus u odnosu na 2019. bio 60 posto. Ako je suditi po prosječnom prometu, ta bi branša dobrim dijelom mogla ostati i bez prava na potpore za zapošljavanje jer se one daju tvrtkama i poduzetnicima čiji su prihodi pali najmanje 40 posto. Za mjesec svibanj u lipnju su isplaćene potpore za 36 tisuća poslodavaca, tvrtki i obrtnika, koji zapošljavaju oko 110 tisuća radnika. Srpanj se kod nas može nositi s ostvarenjem iz 2019. godinom više po vrijednosti kupljenoga nego po broju izdanih računa. Dakle, oni koji troše kupuju više nego ranije, a slična je pojava i u drugim državama gdje je štednja građana dostigla povijesne razine. Nije bilo putovanja ni društvenog života, što se sada znatno nadoknađuje pa se opet kao problem pojavio manjak radnika u uslužnom sektoru. On nije samo hrvatski već je specifikum i drugih turističkih zemalja pa tako Austrija ovih dana prijeti da će nezaposlenima koji odbiju ponuđeni posao oduzimati naknade s burze. Dosadašnje ekonomske krize prolazile su tako što se turizam i općenito uslužni sektor brže i lakše oporavljao od industrije, no s koronom je drugačije. Industrija je u većini zemalja tijekom 2020. godine imala niže gubitke, ili ih nije bilo, dok su potonuli svi oblici usluga temeljeni na kontaktima s potrošačima. Ljeto svuda u Europi donosi osjetno povećanje potrošnje u odnosu na prošlu godinu. Iz Njemačke stižu vijesti da je potrošački optimizam najviši u posljednje dvije godine, Španjolci se, delta-varijanti korone usprkos, nadaju dvaput boljoj sezoni od lanjske. Europski se turizam ipak neće vratiti na prijašnje brojke bez gostiju iz brzorastućih azijskih tržišta. Do tada turističke će se zemlje oslanjati na vlastito stanovništvo i susjede. Procjena Hrvatske gospodarske komore iz 2018. pokazala je da u jeku sezone potrošnja hrane i pića najviše raste u Istarskoj županiji, gotovo pet puta u odnosu na ostatak godine. Slijede Zadarska s tri i pol puta većom potrošnjom, Šibensko-kninska s 3,2 puta, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska s tri puta te Splitsko-dalmatinska županija s 2,8 puta. Stranci u pravilu troše dva puta više od domaćeg gosta. Potrošnja domaćeg stanovništva podržana je rastom zaposlenosti, plaća, ali i dodatnim isplatama poput COVID-19 dodatka za umirovljenike isplaćenog uoči lokalnih izbora.
U dosadašnjem dijelu godine djelatnost turizma i ugostiteljstva smanjila zaostatak za 2019. na nešto više od trećine