Europska unija inzistira na progonu benzinaca i dizelaša
Europa gura propise koje će moći ispuniti samo auti na struju
Benzinci i dizelaši odlaze u povijest. Europska unija čvrsta je u svom stajalištu da budućnost pripada električnim vozilima i danas predlaže strategiju kojom će u idućem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena. Ne bi tu ništa bilo sporno – jer električni automobili zaista ne emitiraju ugljikov dioksid – da Europa želi pogledati i drugu stranu medalje, odnosno da želi priznati da ne koriste sve zemlje električnu energiju iz obnovljivih izvora te da je manje važno je li automobil električan, ako on koristi struju za čiju je proizvodnju bilo potrebno u atmosferu ispustiti veliku količinu CO2. A upravo se takva tragikomedija odvija u državama u kojima se energija dobiva većinom iz ugljena.
Ugljična neutralnost
Prosječni električni automobil, istina, svojim radom ne ispušta štetne tvari, ali na 100 km potroši barem 15 kWh električne energije. A proizvodnja električne energije generira određenu količinu ugljikova dioksida, ovisno o izvoru energije. Dolazi li struja iz vjetroelektrane, to je 11 g CO2/kWh. U računicu treba ubaciti čak 820 g CO2/kWh ako je za električnu energiju zaslužan ugljen, a 490 g CO2/kWh dobivamo li struju iz prirodnog plina.
No Europsku uniju to zasad ne zanima. Lani je odlučila da treba postići ugljičnu neutralnost do 2050. Stoga bi Europska komisija danas trebala predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine. Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev.
Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za proizvođače automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. Smanjenje ispuštanja ugljika trebalo bi dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine. Iako se o tim brojkama još raspravlja, to je golem pritisak na automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem. Svaki novi automobil koji sada izlazi na tržište ima barem hibridnu, ako ne i plug-in hibridnu te potpuno električnu inačicu. Kako godine budu prolazile, svaki novi automobil imat će sve više elektrificiranih i sve manje klasičnih izvedbi. Na bogatijim europskim tržištima veći je i udio strujića, jer su električni auti znatno skuplji od benzinaca i dizelaša.
– Udio električnih automobila je osam posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila – kaže njemački analitičar Matthias Schmidt. Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem na vanjskom izvoru (plug-in) koja kombiniraju benzinski motor i bateriju. To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji. A golemi su i razmjeri sukoba unutar Europske udruge proizvođača automobila.
Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta u korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama. Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom Tesli u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima dizelskih motora. Volkswagen prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine.
Osnivanje fondova za pomoć
U klasifikaciji nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku prozvani su Mercedes, BMW, PSA, Fiat i Toyota kao proizvođači čiji su projekti ocijenjeni “neambicioznima” jer se u velikom dijelu oslanjaju na plug-in hibridna vozila koja onečišćuju okoliš.
Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom. Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu, zagovara osnutak fondova “od nekoliko milijarda eura” koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.
Razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine