Korupciju građani povezuju s politikom

Ministarstvo pravosuđa provelo je online istraživanje vezano za povjerenje u institucije

Vezano za percepciju korupcije i povjerenja u institucije, Nikola Grmoja (Most) nedavno je spomenuo rezultate online istraživanja Ministarstva pravosuđa i uprave, u kojem je do 15. prosinca lani sudjelovalo 3815 građana. I u kontekstu borbe protiv korupcije građani imaju najviše povjerenja u organizacije civilnog društva, odnosno civilni sektor (38,2%) i medije (25,4%), a najmanje u sudove (4,2%), pučku pravobraniteljicu (7,9%) i policiju (9%).

Tko je odgovarao na pitanja?

Kada smo politologinju i komunikologinju Smiljanu Leinert Novosel zamolili da prokomentira rezultate istraživanja, najprije je rekla da o tome ništa nije znala.

– Kada imate online istraživanje i ne znate precizno tko je odgovarao na postavljena pitanja, jesu li to ljudi koji rade u tom sustavu, oni skloni praćenju te tematike, jer to bi mogla biti jedna selekcionirana populacija u općoj populaciji, onda treba biti oprezan. Valja se najprije zapitati – koliko je taj upitnik uopće bio dostupan ljudima i tko ga je ispunio. Civilno društvo i mediji proglašeni su onima kojima se najviše vjeruje, što je u raskoraku s nekim drugim istraživanjima koja su pokazala da se više vjeruje u neke druge institucije. Dosad su stupovi povjerenja bili vojska i Crkva. Kod rezultata vezanih za pučku pravobraniteljicu stavljam dva upitnika jer nakon niza godina ljudi teško da uopće mogu percipirati tko je pučka pravobraniteljica, što radi, koji su njeni zadaci i način djelovanja. Većina ljudi ne prepoznaje tko se nalazi na toj funkciji. To da se u sudove malo vjeruje već je poznato i logično jer stalno čujemo kritike da sudovi ne rade ni dobro ni brzo te javnost stječe dojam da je sudstvo pod okom politike. Znači, to za sudove me ne čudi, ali podatak za pučku pravobraniteljicu teško mi je razumjeti. Ti rezultati djeluju dosta iznenađujuće i trebalo bi najprije provjeriti metodologiju istraživanja i dobiti uvid u profil ispitanika koji su odgovorili na upitnik. Pa i to što javnost nije znala za to istraživanje na način – mi to radimo, dajte se javite – znači da oni koji su ispunili upitnik nisu reprezentativni za opću populaciju, već dolaze iz određenih segmenata koji su motivirani da to popune – kaže Leinert Novosel.

– Kako su ovi rezultati ponešto drukčiji od onih uvriježenih rezultata javnog mijenja koji upućuju na to da građani najviše povjerenja imaju u vojsku, a onda idu sve ostale institucije, pa i sami mediji u koje povjerenje nije visoko, treba izraziti određenu skepsu. I prema tome na koji je način ovo istraživanje bilo distribuirano, odnosno je li ono obuhvatilo reprezentativan uzorak. U smislu, jesu li svi građani imali pristup istraživanju i nije li ono bilo usmjereno na određene skupine koje bi time usmjerile rezultate sukladno nekim specifičnim ciljevima – na gotovo isti način svoj je komentar započela i Marija Selak Raspudić (Klub Mosta).

Premreženost politikom

Nastavila je: – No uzmemo li rezultate kao relevantne, možemo primijetiti da, govoreći o koruptivnosti u društvu, ljudi to ponajprije percipiraju kao dio državne i javne uprave.

Tu je osnovno pitanje politike i vlasti, svih onih koji godinama upravljaju Hrvatskom i pridonijeli su tome da građani gube povjerenje u političke institucije. Građani nemaju povjerenja čak ni u one institucije koje bi nominalno trebale biti neovisne, a ustrojene su u sklopu državnog i javnog sektora, u sudove, pučku pravobraniteljicu i policiju. To su ključne institucije koje bi trebale omogućavati građanima ostvarivanje njihovih prava i trebale bi biti neovisne o politici. Očito ih građani percipiraju suprotno njihovoj izvornoj namjeni. Vide ih premrežene politikom, ali ne u pozitivnom nego u negativnom smislu, gdje je politika shvaćena kao visokokoruptivna

• djelatnost.

Leinert-Novosel: Rezultati istraživanja u raskoraku su s nekim drugim istraživanjima

Selak Raspudić: Građani nemaju povjerenja ni u institucije koje bi trebale biti neovisne