Isplaćeno 33 mlrd. kn potpora, a proizvodnja manja nego 2012.
Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila 33 milijarde kuna potpora, no unatoč vrlo visokim subvencijama od ulaska u EU 2013. do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. U 2012. vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila je 20,9 milijardi kuna, a nakon strmoglavog pada u 2014. (na svega 15,6 mlrd. kuna) i ponovnom zamahu zahvaljujući izdašnim potporama proteklih nekoliko godina, lani je dosegnula 19,24 mlrd. kuna i još je niža nego u pretpristupnoj godini.
Upitna ratarska proizvodnja
Zvjezdana Blažić, konzultantica tvrtke Smarter, kaže kako je hrvatska poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta.
– Godinama nisu rješavana strukturna pitanja poljoprivrede zbog čega je u prve tri godine članstva izgubljeno više od 5 milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje – istaknula je te dodala kako količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 mlrd. kuna (oko 304 mil. eura u 2013.) na gotovo 6,8 mlrd. kuna (oko 909 mil. eura) isplaćenih u 2020. godini. Za izravna plaćanja se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 mlrd., a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 mlrd. eura (kroz isplatu N +3 godine). Tu su i posebni nacionalni programi za vino, pčele..., za koje je isplaćeno gotovo 40 mil. eura, dok se struktura poljoprivredne proizvodnje mijenja malo i sporo.
– Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja, nije predmet interesa – kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, NON-GMO, infrastruktura, skladišta, silosi, financiranje, instrumenti plaćanja). Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće “zelene” zahtjeve EU – upozorava Blažić. Vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. ostvarena je u iznosu 7,87 mlrd. kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019., a usporedno s 2013., manja je za 17%. U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda 164.929 OPG-a sudjeluje sa 3,19 mlrd. ili 40%, a 4,68 mlrd. kuna ostvaruje oko 6000 pravnih osoba i obrtnika, odnosno 60%. Ipak, treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje. Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje pak da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77% suficita. U ostalim kategorijama imamo deficit, a najveći u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita, objasnila je Blažić.
Okoliš nije naš prioritet
U novom programskom razdoblju 2023. do 2027. Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 mlrd. eura, a prvi draft Ministarstva poljoprivrede pokazuje da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU te mjere ruralnog razvoja čak 55% sredstava usmjeriti za klimu i okoliš, a svega 20% za ulaganja i investicije, za koje smo u proteklom razdoblju imali 40% sredstava.
– Mi smo na 39% produktivnosti EU, a s klimom i okolišem daleko bolji. Već smo smanjili i uporabu pesticida, herbicida... Stoga u takvom trošenju potpora ne vidim nikakvu logiku – rekla je Zvjezdana Blažić, ističući kako prvo trebamo sagraditi pogone za proizvodnju i preradu, štale... pa tek onda vrtiće i biciklistične staze zbog kojih čovjek, ako ne bude ovoga prvog, neće ostati u ruralnom prostoru. •