Raspad SDP-a nije dobar za tu stranku, za Hrvatsku, ali ni za HDZ
Njemački socijaldemokrati, čelna stranka lijevog centra u najvećoj i najjačoj europskoj zemlji, počeli su pregovore sa Zelenima i liberalima, čime su napravili još jedan korak prema povijesnom povratku u kancelarski ured nakon četiri mandata dominacije demokršćana. Kod nas je SDP, koji je u ovom trenutku formalno još vodeća stranka lijevog centra, napravio još jedan golem korak prema raspadu, koji se u ovom trenutku čini neizbježnim. To znači da se ta nekoć velika i moćna stranka, koja je u nekoliko navrata uspješno dovodila u pitanje dominantnu poziciju HDZ-a, najvjerojatnije nikad više neće sastavljati hrvatsku Vladu. Ova usporedba Njemačke i Hrvatske znakovita je i istodobno poražavajuća za Hrvatsku s obzirom na to da je Njemačka Hrvatskoj uvijek bila uzor i model, pogotovo u politici. Međutim, sada je jasno da Hrvatska i Njemačka politički već dugo nisu bile ovako udaljene, a u budućnosti će se razlika, kako se čini, dodatno povećavati. Dok je njemačka socijaldemokracija iskoristila izbore za neočekivanu konsolidaciju, hrvatski su socijaldemokrati su nacionalne, a potom i unutarstranačke izbore iskoristili za nastavak bjesomučnog unutarstranačkog rata, iako ih on vodi u samouništenje. Bratoubilački rat u SDP-u nema baš nikakve veze s politikom SDP-a, političkim idejama i programima, ali zato ima s osobnim političkim interesima SDP-ovih čelnika, članova stranačkog Predsjedništva, Glavnog odbora i Kluba zastupnika. SDP je postao sinonim političkog poraza, nesposobnosti i egoizma. To više nije poraz ovog ili onog stranačkog čelnika, nego cijelog SDP-a. Međusobna nesnošljivost i nepomirljivost unutar stranke dovela je do aktualne eskalacije, a sada, evo, i do konačnog obračuna, koji će ujedno biti i kraj SDP-a kakav je bio. S velikom se izvjesnošću može prognozirati kako će se potpora SDP-u na idućim izborima mjeriti jednoznamenkastom brojkom. I radi političke povijesti ovdje valja napomenuti da je slom i samouništenje SDP-a potpuno autohton proces, koji baš ničim nije potaknut izvana. S rasulom u SDP-u nema ništa ni vladajući HDZ, a ni lijeva platforma Možemo!, premda bi netko mogao brzopleto pomisliti da bi raspad SDP-a mogao koristiti Možemo!, što, dakako, nije točno. Raspad SDP-a neće naškoditi samo toj nesretnoj stranci nego i lijevom centru i cjelokupnoj hrvatskoj politici, a na kraju i HDZ-u, koji je u prošlosti najviše grešaka napravio
• onda kad nije imao pravu opoziciju.
Ta nekoć moćna stranka najvjerojatnije nikad više neće biti u prilici sastavljati hrvatsku Vladu