Divljanje cijena energenata potisnulo koronu, razmišlja se kako pomoći građanima
Obrisi novih bruxelleskih mjera idući tjedan
Dramatično povećanje cijene plina i električne energije u Europi potisnulo je probleme vezane uz koronu u drugi plan, a sve više država traži zajednički i izvanredni odgovor na rast cijena. Počinje sezona grijanja, a kako su zalihe energenata ispod povijesnih minimuma, brojne su Vlade usmjerile svoje aktivnosti prema tom području kako radijatori ne bi ostali hladni. Problemi s dobavom plina pogurali su i cijene električne energije na mađarskoj burzi na dosad nezabilježene razine – 270 eura po MWH. Prije mjesec dana ta je cijena bila ispod 120 eura, prije četiri mjeseca ispod 60 eura, a na početku godine 30 eura. Porasle su i cijene emisija stakleničkih plinova 15 do 20 puta u nekoliko godina, što je sve izazvalo neviđeni rast cijena. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je dodatni paket mjera koji bi se mogao temeljiti na razdvajanju cijene električne energije od cijene plina, razgovara se (više kao o ideji) i o zajedničkom interventnom uvozu plina na razini EU te stvaranju zajedničkih europskih rezervi, a posebne bi se preporuke mogle izdati i nacionalnim vladama da smanje porezna davanja na energente i uvedu posebne socijalne pakete za građanstvo kako bi se izbjegao udar poskupljenja na standard građana. Obrisi novih bruxelleskih mjera trebali bi biti predstavljeni idući tjedan, a ta je tema dominirala i na ovotjednom ministarskom sastanku u Luxembourgu.
Puno je razloga što su skladišta ostala prazna. Istina, najviše u Velikoj Britaniji gdje zalihe pokrivaju samo nekoliko dnevnih potreba za grijanjem, no to je već priča o posljedicama Brexita. Manje vjetra smanjilo je količinu energije iz obnovljivih izbora, toplinski valovi iz hidroelektrana, a veća potražnja nakon karantena i snažan oporavak svjetskog gospodarstva globalno su digli cijene. Tu su još i nedefinirani odnosi s Rusijom te rast cijena emisija stakleničkih plinova za zagađivače. I ovdje dolaze do izražaja uobičajene strateške razmirice, Nijemci primjerice guraju obnovljive izvore energije, Francuzi imaju nuklearne elektrane, Španjolska traži zajedničku nabavu jer ne sklapa dugoročne ugovore te je zasad najviše od svih pogođena dramatičnim skokom cijena. Italija je najavila smanjenje poreza i dodatnu novčanu pomoć stanovništvu, u strahu od tzv. žutih prsluka Francuzi bi do proljeća mogli zamrznuti cijene plina i struje. Hrvatska godišnje iz proračuna izdvaja stotinjak milijuna kuna za subvencije troškova stanovanja socijalno najugroženijih skupina stanovništva, a lokalne uprave dodaju 30-ak milijuna kuna. Kod nas je zasad skuplje gorivo stvorilo veću pomutnju od plina i struje, a ovih dana autoprijevoznici prijete da će obustaviti redovite linije, posebno školski prijevoz i radničke linije, ne dobiju li dodatne subvencije županija i lokalnih vlasti. Prema tvrdnjama ministra Ćorića, cijena plina ni kod
• nas se neće povećavati do proljeća.