Trg ispred zgrade Meštrovićeva paviljona spomeničkog je karaktera, a i Prostoria Net privremenog je karaktera

U njezinu se okrilju djeca igraju na travi, mladi dolaze na piknik, studenti se odmaraju i čitaju knjigu u mrežastim stolcima pokušavajući uhvatiti koju zraku sunca, a dive joj se i putnici prolazeći tramvajem oko Meštrovićeva paviljona u srcu Zagreba. Malo je reći da je golema instalacija naziva “Prostoria Net” hrvatsko – austrijskog kolektiva Numen/ ForUse koja žutom mrežastom figurom te metalnom strukturom podsjeća na urbani namještaj izazvala velik interes Zagrepčana. Oku ugodan objekt koji se još samo danas može vidjeti ondje, posebice po mraku, dolaze gledati ljudi iz svih krajeva grada, a zato i postoji, sudeći prema komentarima prolaznika i na društvenim mrežama, želja da se on trajno zadrži ondje.

Novo značenje prostoru

Želje su jedno, a mogućnosti drugo, pa smo zato pitali i u Gradu postoji li zaista, na veselje mnogih, nekakva opcija ili razmatranja da instalacija trajno krasi Trg žrtava fašizama? Od njih nismo još dobili odgovor pa smo se obratili i Hrvatskom društvu likovnih umjetnika čiji je dom u paviljonu. – Instalaciju nije moguće trajno ostaviti na trgu zbog spomeničkog karaktera zgrade Meštrovićevog paviljona, ali i pitanja troškova korištenja instalacije poput asistenata pri korištenju i zaštitara. HDLU je zadovoljan reakcijom građana na Numenovu mrežu i bilo bi nam jako drago kad bi instalacija pronašla trajnu lokaciju u Gradu Zagrebu – kaže Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU-a.

Urbanist Zlatko Uzelac objašnjava kako je procedura da se to ostvari vrlo složena, a i ako bi se ondje dulje zadržala, više se ne bi kategorizirala kao instalacija, već najvjerojatnije kao spomenik. – Sve mora biti pomno osmišljeno, razrađeno i isplanirano. Ovaj trg ima svoj život, kao i svaki javni prostor u gradu, i sigurno će biti mijenjan. Na kraju krajeva, čitav grad u pogledu uređenja prostora nije dovršen, stalno se nešto mijenja. Instalacije kod paviljona pak su vrlo osjetljiva stvar i treba ih biti što više jer se tamo nalazi umjetničko žarište. A i usto, takvi objekti imaju samo privremene dozvole – kaže Uzelac. Treba paziti na to, dodaje, ako će već nešto trajno ostati, da bude smisleno napravljeno i postavljeno, odnosno da se uklapa u priču, karakter i povijest prostora. – Instalacija Prostorie posjeduje veliki potencijal da je negdje postave trajno i da prostoru koji nema značenje podari život. Nažalost, to nije kod paviljona. Ondje bi imali više smisla, primjerice, zasaditi pa makar jednu magnoliju koja bi simbolizirala vremenitost i ispravljivost grešaka iz prošlosti – objašnjava urbanist. Instalacija je pak dio izložbe “Prostoria 10”, a izrađena je u pogonu za obradu metala tvrtke, odnosno međunarodnog dizajn – brenda koja ove godine slavi desetljeće rada. – Instalacija se sastoji od temelja, čelične konstrukcije i poliamidnih mreža. Samo modularna čelična konstrukcija teži više od 4000 kilograma, dok je težina mreže oko 200 kilograma. Instalacija je 14 metara visoka i široka te pet duboka. Boja materijala je odabrana kao jedini mogući izbor osim crne, bijele i plave boje i pokazala se kao odličan izbor zbog usuglašenosti s okolnim fasadama i kontrasta prema domu HDLU. Istovremeno je optimistična i živa boja prikladna za slavlje dizajna – opisuje Nikola Radeljković iz Numen/For Use. Namještajem od Prostorije kroz desetljeće rada je tisuće ljudi popunilo svoje domove, urede i druge kutke u gradovima diljem svijeta: od New Yorka, Nunberga, Frankfurta, Kortrijka, Wolfsburga, Barwon Headsa, Madrida, Beograda, Tallinna do Dubrovnika, Kumrovca i Poreča...

Materijali iz domaćih šuma

– Počeli smo s tridesetak zaposlenika, a danas ih imamo 233. Otvorenost za razvoj i promjene, upornost i istraživački duh vođen stvaranjem novih vrijednosti kontinuirani je proces u Prostoriji, koji je sazrio u naslijeđe. Naš industrijski kompleks, koliko god golem bio, u svojoj je osnovi kreativna radionica u kojoj su proteklih deset godina mnogi izrasli u vrsne majstore koji su učili od dizajnera. I, s druge strane, dizajnere koji su učili od majstora – objašnjava Tomislav Knezović, vlasnik tvrtke, dodajući kako ono što su stvarali nisu samo proizvodi, već i živo znanje te suradnički odnosi unutar tima kao jezgre djelovanja Prostorie.

– Iako je dizajn korjenito definirao naš portfolio proizvoda i identitet brenda, primarno je prihvaćen kao metoda za postizanje autentičnosti i cjelokupne kakvoće proizvoda. Dizajn nas je potaknuo na daljnja istraživanja proizvodnih tehnologija i različitih mogućnosti koje materijali mogu pružiti. Mnogi će se složiti: dizajn nije čarobni napitak, on je više zdrav duh u kompleksnoj strukturi tvrtke, odnosno njezinom zdravom tijelu – navodi. Trenutačno imaju 130 proizvoda i 42 kolekcije, a “proslavili” su se svojim ojastučenim namještajem poput sofa Revolve, Match i Cloud ili fotelje Polygon te stolica Rhomb. Danas proizvode sve vrste namještaja za interijer i vanjske prostore, a izvoze u više od 60 zemalja i prodaju u više od 1000 salona diljem svijeta.

– Prostoria je izrasla na ruševinama nekada brojne hrvatske industrijske proizvodnje namještaja, Kvadre, poražene u tranziciji iz društvenog vlasništva Jugoslavije u kapitalizam zasnovan na tržišnom natjecanju. Svoju proizvođačku kulturu Prostoria je, među ostalim, zasnovala na visokokvalitetnoj drvnoj sirovini iz Hrvatske, posebno hrastu lužnjaku, kao i tradiciji izrade namještaja od punog drva. Mi smo zaljubljeni u prirodne materijale jer su sami po sebi savršeno dizajnirani da izdrže različite životne uvjete i protok vremena, postajući s godinama sve ljepši – opisuje vlasnik Prostorie.

Nakon što uzmu nešto iz prirode, dodaje, osjećaju obvezu dati nešto i zauzvrat, a to čine stvaranjem bezvremenskog namještaja. – Hrvatska je zemlja bujnih šuma koje prekrivaju 49,3 posto zemlje, a iz njih nabavljamo slavonski hrast, orah, jasen, bor i bukvu. Druge vrste drva poput tikovine, iroka i ariša, uvozimo – objašnjava.

•