U rupe će na geotekstil staviti materijal koji ne zagađuje vodu
Sanacija prvih sedam vrtača trajat će tridesetak radnih dana i koštat će 350 tisuća kuna. A tada slijedi analiza kako dalje
– Treslo se sve, prozori su se otvorili, zid je puknuo, dimnjak se urušio i izašli smo odmah van. Kad sam ispred ulaznih vrata vidjela rupu, uplašila sam se, nije bilo ugodno. Što je sad to? Jedva sam se usudila sići niz stube i pobjeći na cestu – govori nam u Mečenčanima 58-godišnja Anđa Jelečević koja nakon potresa 29. prosinca živi u kontejneru.
Prioritet su vrtače uz kuće
Tzv. učiteljska kuća imala je nekoliko stanova, a sada ima crvenu naljepnicu kojoj je razlog UNB 15. Dakle, u kuću se ne može ne zbog oštećenja same zgrade, već zbog opasnosti od vanjskih utjecaja.
A taj UNB 15 je naziv za vrtaču koja ugrožava tu zgradu, a jedna je od gotovo 140 vrtača koje su se od potresa do danas pojavile na Banovini u Mečenčanima i Borojevićima te na području Donjih Kukuruzara. Od tih više od 130 vrtača sedam ih se otvorilo pokraj stambenih objekata i ugrožavaju pet kuća, a ovih dana počela je njihova sanacija.
UNB 15 je najveća od onih koje će se sanirati u idućih 30 dana. Duboka je pet i pol metara, široka oko deset i sreća je da se nakon potresa nije dalje širila jer je rub tek metar od kuće u kojoj je živjela Anđa.
– Ja sam se ovdje doselila iz Posavine prije 25 godina. Živjela sam tu cijelo vrijeme, ni ja ni susjedi nismo nikada vidjeli ikakvih naznaka da se nešto događa tu ispod, kosila se trava normalno, kopalo se tu za struju, vodu. Sve je bilo normalno do tog potresa – govori Anđa.
Stožer civilne zaštite odlučio je da su prioritet za sanaciju one vrtače koje se nalaze uz obiteljske kuće i prijete sigurnosti i ljudima. Njih će se nastojati sanirati prije zime, a potom će se proanalizirati i vidjeti kojom dinamikom će se nastaviti dalje. Sanacija sedam vrtača, od kojih je pet u Mečenčanima, a dvije u Borojevićima, trajat će tridesetak radnih dana, a koštat će 350.000 kuna. Sanacija je prepuštena Hrvatskim vodama koje su unajmile licenciranu tvrtku Vodoprivreda Sisak za izvođača radova. Projekt sanacije napravio je Građevinski fakultet u Zagrebu koji radove i nadzire.
– Koristi se metoda inverznog filtra. Prvo se očisti vrtača, otvori se grlo vrtače i onda se slažu slojevi geotekstila, geomreža i kamen. Najbitniji je geotekstil, zbog protoka vode, a zatrpavat će se materijalom koji neće zagađivati podzemne vode. Zato ne dolazi u obzir materijal od rušenja objekata jer je blizu i Pašino vrelo, odakle se vodom opskrbljuje Kostajnica i druge općine. Šuta bi se prvo trebala ispitati, jer u tom materijalu može biti azbesta. Zato koristimo taj prirodni, inertan materijal za okoliš – pojašnjava nam Tatjana Dovranić Kardaš, voditeljica Ispostave za mali slijev „Banovina“Hrvatskih voda, te ističe kako je bitno da voda prirodno prolazi kroz sve slojeve, a da pri tome ne dolazi do ispiranja materijala u vrtačama. Nakon što se obave pripremni radovi i dođe do dna vrtače, sredinom idućeg tjedna stići će i speleolozi obučeni za rad na dubinama. – Vjerujem da ćemo moći sve radove završiti i prije roka, budu li vremenske prilike dobre i ne bude li nekih iznenađenja, jer vrtače su nepredvidive, u biti su nam nepoznate dok ne dođemo do njihova čvrstog dna. Nadamo se da neće biti ni naknadnih potresa u trenucima radova – dodaje Tatjana Dovranić Kardaš.
Najveća je široka 30 metara
U neposrednoj blizini vrtače UNB 15 nalazi se i jedna kuća koja je oštećena od otvaranja vrtače ispod samog objekta. Kuća je, srećom, i prije potresa bila nenastanjena, no ta će se vrtača sanirati kasnije. Naime, u kući nitko ne živi, a i sam objekt je toliko oštećen da će se prvo morati srušiti, a tek potom sanirati vrtača, uz otvoreno pitanje hoće li uopće biti moguća gradnja na tome mjestu. Inače, fenomen urušnih vrtača, odnosno sufozija otprije je poznat na području Banovine, no razorni potres s kraja prošle godine potaknuo je dodatno pucanje tla i njihovu masovnu pojavu. Ljudi su ih u ovom kraju znali uočiti i odmah zatrpavati, no nikad u tolikom broju, blizu objekata i takvih veličina poput ove pokraj učiteljske kuće ili one najveće na njivi u Mečenčanima koja je široka 30, a duboka 15-ak metara. – Ljudi u selu su se prestrašili, dosta je rupa otvoreno, previše. Ne znaš hoće li niknuti neka nova i pored koje kuće. Sad nema njive u selu a da nema na njoj rupe, no valjda će i to stati, a i dobro je da su ih počeli zatrpavati – rekla nam je Anđa promatrajući kako bagerist radi svoj posao.
Iako je cilj radova da se stanovnici u tih pet kuća mogu vratiti doma, Anđa će ipak i nakon sanacije vrtače ostati u kontejenru.
– Srušen je dimnjak, a bojim se da nije koja rupa ispod kuće, pukao je i temelj, sada se pojavljuje vlaga, vidite da je odozdo cijeli zid vlažan. Kad saniraju rupu, onda će morati
• i kuću – dodaje Anđa.