U sljedeće dvije godine cilj je dostići 2,5 milijuna digitalnih građana, milijun više nego što ih ima danas
SUSTAV E-GRAĐANI U KORONI JE GOTOVO UDVOSTRUČIO BROJ KORISNIKA ZAHVALJUJUĆI COVID POTVRDAMA I POPISU STANOVNIŠTVA
Sustav e-Građani mogli bismo nazvati pravim koronaprofiterom jer je upravo u pandemijskom razdoblju doživio procvat. Trenutačno je u njemu više od 1,5 milijuna digitalnih građana. Iako su apetiti onih koji se o portalu brinu – Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva – puno veći, trenutačni broj registriranih, za razliku od pretpandemijskog razdoblja, gotovo je udvostručen. Prvi dodatni poticaj, uz uobičajene e-usluge, bile su e-propusnice. U vrijeme najžešćeg zatvaranja, propusnice koje su bile potrebne za prelazak županijskih granica, uvedene nakon zagrebačkog potresa, mogle su se brže riješiti digitalno odnosno putem e-Građana. Sljedeći motiv za prijavu u sustav e-Građani dogodio se s EU COVID potvrdama. Prema podacima do 1. lipnja. 2021., broj korisnika e-Građana bio je 1,288.211, a nakon objave usluge izdavanja EU digitalne COVID potvrde pa do početka rujna broj korisnika povećao se za 115.244, dok je broj jedinstvenih korisnika koji su se prijavili na uslugu EU digitalna COVID potvrda u istom razdoblju bio 496.842, pokazuju podaci. Posljednji “poguranac” i dodatni broj novih prijava u sustav e-Građani donio je nedavno održan popis stanovništva odnosno prva faza online popisivanja, koja se mogla obaviti sustavom e-Građani. U ovom slučaju sustavu e-Građani većina je vjerojatno pristupila zbog lakšeg ispunjenja zakonske obveze, ali malo su tome pridonijele i koronske mjere. Online popis stanovništva dovabio je u sustav e-Građani novih 83.500 korisnika. – Tako se prvi put u hrvatskoj povijesti popis stanovništva ove godine provodio u digitalnom obliku preko državne informacijske infrastrukture i portala e-Građani. Na taj način popisalo se više od 1,637.000 osoba. Koliko digitalizacija samo jednog procesa utječe na digitalizaciju cjelokupnog sustava, ali i širenje svijesti o važnosti digitalizacije, govori podatak da se u dva tjedna koliko je trajao digitalni popis stanovništva broj prijavljenih u sustav e-Građani povećao za više od 83.500 – ističe Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, te dodaje:
– To je nastavak uspješnog puta digitalizacije, koja je u fokusu Vlade Andreja Plenkovića, a u prilog tome ide i podatak da broj korisnika elektroničkih usluga
u Hrvatskoj kontinuirano raste. Naravno, broj samopopisanih osoba veći je od ukupnog broja korisnika sustava e-Građani budući da je svaki korisnik s jednom vjerodajnicom mogao samostalno popisati sebe i sve članove kućanstva. Najviše digitalno popisanih, ali i ukupno najviše digitalnih građana ima Grad Zagreb, slijedi Zagrebačka županija, potom Osječko-baranjska županija, Primorsko-goranska županija, Istarska županija... a na začelju je Ličko-senjska županija.
e-Dnevnik je napopularniji
Kada se pak radi o najpopularnijim elektroničkim uslugama koje nudi sustav e- Građani, tu su e-Dnevnik za roditelje, e-Radna knjižica, e-Matične knjige, e-Potvrde iz mirovinskog sustava, EU digitalna COVID potvrda, e-Usluge MUP-a, e-Zapis o statusu studenta i Portal zdravlja. Vratimo li se malo povijest, valja reći da je informatizacija počela točno prije 30 godina, još 1991. kada je pod kapom Ministarstva uprave osnovan Zavod za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti.
Portal e-Građani pokrenut je 2014., za vrijeme Vlade trenutačnog predsjednika države Zorana Milanovića, koji se nedavno time i pohvalio rekavši da su e-Građani i njegovo dijete. Bili su u ingerenciji Ministarstva uprave na čelu s ministrom Arsenom Baukom. Cilj je bio, kao što je i sada, na jednome mjestu objediniti usluge i informacije te olakšati i ubrzati komunikaciju između građana i državnih institucija. Kako su nam kazali u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, izdvojenog tijela na čijem je čelu državni tajnik koji izravno odgovara premijeru, na samom početku 2014. portal je imao ukupno 15 usluga među kojima i Registar birača, e-Matične knjige, e-Dnevnik za roditelje te Osobni korisnički pretinac. A statistika kazuje da je broj korisnika u to vrijeme bio manji od 100 tisuća, točnije 98.754. S vremenom, dodavanjem e-usluga, portal i broj korisnika su rasli. A posljednje osvježenje, odnosno redizajn, portal je doživio proljetos. – Redizajn sustava e-Građani dugo je pripreman, u posljednje dvije godine Ured predsjednika Vlade i bivše Ministarstvo uprave te naš Ured provodili su intenzivne aktivnosti na redizajnu koje su uključivale sve aspekte potreba građana. Tako su e-Građani postali portal s uslugama i informacijama, organiziran da mu se što jednostavnije pristupa, pri čemu su iskorištene funkcionalnosti i drugih EU projekata koji se provode poput e-Poslovanja, e-Pristojbi i e-Standarda. Ali i novih mogućnosti da građanin može pristupiti podacima svog djeteta ili djeteta kojemu je skrbnik. Usluge mogu koristiti i poslovni subjekti, poduzetnici u ime poslovnog subjekta za kojeg imaju ovlaštenje, a preuzimaju se iz registara o poslovnim subjektima koje vodi država. Zasad su tri takve usluge, Registar stvarnih vlasnika, Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak i e-Ovlaštenja, a u pripremi su i brojne nove usluge za poslovne subjekte. Iako redizajnom nismo dovršili sve poslove jer je kontinuirano unapređenje dio našeg pristupa poslu, prema reakcijama građana, vjerujemo da smo dobro obavili posao, bolje rečeno započeli ga – kaže Bernard Gršić.
Povezivanje baza i registara
Broj i složenost e-usluga su se s početnih 15 e-usluga koje su na portalu e-Građani postojale 2014. došao do današnjeg broja od 95 e-usluga.
– Želimo jedinstveni broj korisnika e-usluga do 2024. godine povećati na 2,5 milijuna – ističe Gršić, koji je u Šibeniku u petak predstavio uslugu e-Pristojbe kojom se objedinjuju sva plaćanja potrebna za neki certifikat ili potvrdu. – Cilj nam je razvoj kvalitetnih i kompleksnih e-usluga te administrativno rasterećenje građana i poslovnih subjekata u interakciji s tijelima javne uprave. Jedan od načina je primjena standarda razvoja javnih e-usluga. Dok je putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirana uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti kao ključne pretpostavke sigurne razmjene podataka i povezivanja servisa tijela javne uprave. Ukratko, to znači da će povezivanjem baza podataka i registara prestati potreba izdavanja raznih potvrda, a time i šetnja građana od šaltera do šaltera. Uz to, od početka 2023. očekuje se potpuno digitalno poslovanje državnih tijela i razmjena dokumenata na temelju nove uredbe o uredskom poslovanju – ističe Gršić. Najveći je izazov postići interoperabilnost, povezati baze podataka i registre.
Do danas je Ured implementirao 60-ak funkcionalnih integracija na državnoj sabirnici gdje su 22 državna tijela povezala registre državnih podataka kojima upravljaju i razmjenjuju podatke. Korištenjem državne sabirnice kontinuirano se štedi nebrojeno mnogo vremena građana radi dostave i razmjene podataka u interakciji s javnom upravom, kažu u Uredu. – Zacrtali smo i reforme kojima želimo postići cilj iz Nacionalne razvojne strategije do 2030., a to je da Hrvatska na ljestvici DESI indeksa kojim EU mjeri stupanj digitalizacije društva bude u prvoj polovici ljestvice, čime se zasad još ne možemo pohvaliti. Radi se o maratonu u kojemu svi trče, a želite li sa začelja doći među predvodnike, morate uložiti velik trud. Vjerujem da Hrvatska to može i da za to ima i resurse – zaključio je Gršić.