Pobuna u kojoj su i Srbi bili hrvatski nacionalisti
Kvaternik nije bio zadovoljan položajem Hrvatske, a Krajišnici ni eksploatacijom šuma koju je provodila Monarhija
Rakovička buna jedan je od najvažnijih događaja hrvatske povijesti u posljednja dva i pol stoljeća, odnosno razdoblja vladavine Austro-Ugarskog Carstva koje se nastavilo razdobljima zajedničkih državnih tvorevina.
Ipak, ne čini se kako je do sada javnost pridavala dovoljno pozornosti neuspjelom ustanku Eugena Kvaternika u mjestu pored Slunja pa ovaj događaj nije imao takvu važnost kao neki kasniji, pa i raniji, poput Urote Zrinski – Frankopan. Dakle, Rakovička je buna bila ustanak za odcjepljenje Hrvatske od Austro-Ugarske Monarhije koji je trajao pet dana, od 7. do 11. listopada 1871. godine. Prije ravno 150 godina. U tu svrhu Hrvatski institut za povijest, Hrvatski državni arhiv te Hrvatski povijesni muzej organizirali su znanstvenu konferenciju koja je kulminirala podizanjem obilježja na samom mjestu pobune, u Rakovici. Sa svakim pravom, jer čin je Rakovičkog ustanka pod vodstvom Eugena Kvaternika u svakom slučaju jedinstven događaj i u europskoj povijesti, kao što je po mnogo stvari unikatan i za našu povijest te je doista zaslužio dobiti bitno veću pozornost sve ovo vrijeme.
Povijesni pregled ovog događaja napravili smo s dr. sc. Alexanderom Buczynskim, znanstvenim savjetnikom s Hrvatskog instituta za povijest te dr. sc. Stjepanom Matkovićem, također znanstvenim savjetnikom na Hrvatskom institutu za povijest koji je voditelj projekta “Mapiranje parlamentarnih izbora 1848. – 1918. u Hrvatskoj”.
Kvaternikova politika
- Najprije je potrebno objasniti zašto je Eugen Kvaternik uopće odlučio podići pobunu. Pravaš Eugen Kvaternik bio je istinski borac za hrvatsku samostalnost, nepokolebljivi veteran otpora prema Beču i Pešti koji je taj san o slobodnoj Hrvatskoj najprije pokušao ostvariti parlamentarnim putem, a kada u tome nije uspio, odlučio se za oružanu pobunu. Ideja da se u Vojnoj krajini ili Dalmaciji digne ustanak protiv austrijskih vlasti, pojavila se kod njega već tijekom njegove prve emigracije u Italiji na početku 1860-ih godina. Tek stvorena talijanska država tada je bila svojevrsni poligon “revolucionarnih bakljonoša” iz raznih dijelova Europe tako da se Kvaternik tamo našao okruženim istaknutim pripadnicima mađarske i poljske emigracije koji su težili ostvarenju svojih nezavisnih nacionalnih država. Najsnažniji je dojam na njega nesumnjivo ostavilo djelovanje svjetski poznatog i po