U gradovima svega 40 do najviše 60-ak posto turista od broja prije pandemije
U suvenirnicama pored najvećih gradskih atrakcija česte rasprodaje, “sve za pet eura”, u inače prepunim restoranima tek pokoji gost, mnoge trgovine, ali i hoteli, još uvijek zatvoreni. Svjetski simbol gradskog turizma, Barcelona, koja je 2019., imala rekordnih 14 milijuna turista, i dalje prisilno odmara od (over) turizma kakav je bio prije pandemije. Većina turističkih gradova u svijetu dijeli sudbinu ove ultra popularne city-break destinacije, a da su u koroni više na cijeni priroda i svjež zrak nego gradske gužve osvjedočio se i hrvatski turizam. Dok se turizam u cjelini približio gotovo 80% rezultata iz 2019., a neka ljetovališna mjesta čak i više od toga, veće domaće city break destinacije zadovoljavaju se u prosjeku s 40 do otprilike 60% gostiju od broja koji ih je posjećivao prije korone. Zagreb je, od početka ove godine posjetilo je nešto više od 440.000 turista, 50-ak posto više nego lani, ali to je još uvijek 60% manje nego 2019. U noćenjima Zagreb stoji bolje. S gotovo milijun noćenja u prvih devet mjeseci ove godine domaćini u hrvatskoj metropoli dosegnuli su gotovo polovicu brojki iz 2019.
Gradovi na obali imaju nešto bolje rezultate. Pulu i Rijeku je od početka godine posjetilo 265.000, odnosno oko 87.000 turista, što je šezdesetak posto od broja prije pandemije. U noćenjima ta dva grada imaju i bolji rezultat, 70 i 77 posto iz zadnje pretpandemijske godine. Dobro se drži i Split, koji je s gotovo 1,6 milijuna noćenja u prvih devet mjeseci premašio 60% posto prometa iz 2019., dok je Zadar s 1,5 milijuna noćenja dosegnuo 75% iz te godine. Dok turistički domaćini na Jadranu računaju da bi već dogodine mogli dosegnuti promet iz posljednje pretpandemijske i za naturizam najizdašnije godine ikad, njihovi kolege u gradskim destinacijama vjerojatno će morati biti malo strpljiviji. S tim se slaže i Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice Rijeka, gdje su imali dvostruki hendikep. Pandemija i lockdown došli su tek koji mjesec nakon što je taj grad postao Europska prijestolnica kulture i kao takav trebao turistički dvostruko profitirati. – Počelo je odlično. Prva velika manifestacija bio je karneval s grupama iz cijelog svijeta. U prva dva mjeseca 2020., imali smo čak 19% bolje brojke nego rekordne 2019. Iako je korona pokvarila planove, Rijeka je ipak profitirala od tog projekta. Tijekom 2019. i u prvim mjesecima 2020. dobili smo puno pozornosti medija iz cijelog svijeta i to nije izgubljeno – kaže Škarpa. Ističe da je to razdoblje donijelo i nešto dobro. – Prosječan boravak u Rijeci produžen je s dva na četiri dana, ljudi su radije birali jednu destinaciju na duže nego više odredišta na kraće vrijeme. Čekamo da se avio-promet vrati na razinu iz 2019., tek tada će se potpuno oporaviti i gradski turizam. Ako ne dogodine, onda definitivno 2023. – uvjeren je Škarpa.