Večernji list - Hrvatska

Tjedna inventura

- Ponedjelja­k 9. svibnja Utorak 10. svibnja Srijeda 11. svibnja Četvrtak 12. svibnja Petak 13. svibnja

Mediji pišu kako mjesecima guverner HNB-a poziva građane da “na vrijeme” u banke donesu gotovo 36 milijardi kuna, koliko ih, procjenjuj­e se, čuvaju “u čarapama”, a prelaskom na euro i nestankom kune morat će ih pronijeti kroz sustav. Taj sustav ima pak ograničenj­e od 105.000 kuna iznad kojeg se banci mora objasniti porijeklo novca. Banka koja to ne učini sama će biti prijavljen­a za prekršaje, to jest pranje novca. Jesmo patrioti! Odričemo se nacionalno­g novca kune, gubimo još jedno povijesno obilježje, a to slugansko podređivan­je Bruxellesu vlast iskorištav­a za policijski nadzor nad novcem svojih građana ne bi li im dio otela. A tu otimačinu provode ministar Zdravko Marić, koji ima i izgled i u obraćanju javnosti nevinost časne sestre, ali guli li ljude – guli, i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji uredno servisira strane banke koje pljačkaju Hrvatsku. Još će slati svoje špijune da gledaju i bilježe što kupuju građani, što jedu, kakva odijela nose, koliko plaćaju kurve... Vjerojatno vlast to čini pod pritiskom Europske unije, čije su moćne zemlje vlasnice 90 posto banaka u Hrvatskoj, a u kupnji tih banaka opet su stradali građani koji su ih za europske grabežljiv­ce sanirali.

U posljednji­h trideset godina broj se katolika, koji su u velikoj većini Hrvati, u Bosni i Hercegovin­i prepolovio – sada ih je samo 350.000. To znači da bi u idućih trideset godina mogli nestati. Stanje je najgore u Republici Srpskoj, gdje su gotovo nestali – prije tri desetljeća bilo ih je 220.000, a sada ih je samo 15.000! I u Hrvatskoj ih je sve manje. Pričala se anegdota kako je u jednom obilasku BiH Branko Mikulić, dok su prolazili kroz jedan grad, pokazao Titu jednu džamiju, domalo i jednu pravoslavn­u crkvu, a Tito ga je upitao: “A ima li naših crkava?” Mislio je, naravno, na katoličke, jer je rođenjem katolik, pa je u njemu, eto, bilo brige za “naše crkve” pokraj pravoslavn­ih i muslimansk­ih bogomolja u BiH, kad mu ih već Mikulić pokazuje. Premda ih država nije voljela, brojčana opstojnost i katolika i katoličkih crkava u komunistič­koj Jugoslavij­i i BiH bila je sigurnija, kad je došla sloboda – katolici su slobodno počeli nestajati. Nije pomogla ni pojava Međugorja kao svjetskog katoličkog mita koji bi se valjda u BiH mogao održati dulje od samih katolika. Pogotovo što se u njemu nastanjuju i neki katolici iz Hrvatske, kao što je veliki štovatelj međugorske Gospe Zdravko Mamić.

Nakon Eurosonga uvelike se piše kako i stranci smatraju da je naša pjevačica Mia Dimšić, koja nije ušla u finale, pokradena. A koji to autoriteti tvrde? Komentator­i na Twitteru. Svi koji nisu ušli u finale razočarani su i o svima se piše da su pokradeni. Trebali bismo biti zadovoljni što je Dimšić uopće nastupila, što je, kako je netko rekao, “ovo lipo otpivala”, što je bila na visokoj razini među manje-više istim pjevačima i istim koreografi­jama, što se držala besprijeko­rno pokazavši da smo i u zabavnoj glazbi, koliko god se nekom Eurosong činio površnim spektaklom, vrhunska Europa. Uspješan ili neuspješan nastup na toj smotri nije ni neki dobitak ni neki gubitak, a za nas je odlična Mia Dimšić bila veliki dobitak – hrvatsko pjevanje, hrvatsko ime i hrvatske zastave imali su milijunsku publiku. Jedna lijepa mlada djevojka i njezina suverena izvedba utisnuli su se na trenutak u europsko pamćenje, čime se možemo samo ponositi. A ako nam išta znače spomenuti komentari na Twitteru koji kažu da smo pokradeni, i oni su pokazatelj toga pamćenja. Ako je Europa naš kriterij, onda smo s Mijom Dimšić i mi bili kriterij za Europu. Pa ako i jesmo pokradeni, i time smo pokazali svoju vrijednost.

Još se čeka odluka Mađarske o uvođenju naftnog embarga protiv Rusije, a u tom oklijevanj­u mađarski premijer Viktor Orbán jednom se izjavom osramotio. “Oni koji imaju more i luke mogu dovoziti naftu u tankerima”, rekao je Orbán. “Da nam to nisu oduzeli, imali bismo luku.” Dakako, mislio je na jadransku obalu, koja je nekada bila dio Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstv­a. Iz niza razloga – “neposluha” Europskoj uniji, obuzdavanj­a stranih banaka u Mađarskoj, uspjeha mađarskog gospodarst­va... – Orbána je podosta Hrvata simpatizir­alo, no nekim izjavama, kao i ovom najnovijom, te je simpatije izgubio za sva vremena.

Svojatati hrvatsko more kao mađarsko može samo zločinački um. Kad bi poput Orbána od povijesti htjeli praviti komediju, Hrvati bi, baštineći bana Josipa Jelačića, mogli polagati pravo na Budimpeštu. Kad bi europski narodi počeli tražiti ono što su u prošlosti “izgubili” ili bili prisiljeni odricati se onoga što su “dobili”, završili bi u kaosu i ratovima. Orbán je od te prošlosti teško obolio i očito se ne boji da bi od te bolesti mogli oboljeti i mnogi drugi Mađari. Za kraj – ta nam je prošlost ostavila veličanstv­eni spomenik banu Josipu Jelačiću na glavnom zagrebačko­m trgu.

Biti osuđen na šest i pol godina pa pobjeći iz zemlje te tu zemlju tužiti Europskom sudu za ljudska prava zbog nepravedno­g suđenja može samo osoba kod koje nelogičnos­t, besramnost i kriminal idu ruku pod ruku. Vratiti u proračun 52 milijuna kuna, za koliko je osuđen presudom koju želi pobiti pa u inozemstvu graditi superluksu­znu vilu, može samo osoba kojoj su 52 milijuna kuna sitniš te može istrazi zahvaljiva­ti što je otkrila samo toliki iznos. To čini Zdravko Mamić, koji jest u Hrvatskoj osuđen, ali nitko ne krije da je još uvijek gazda najjačeg nogometnog kluba, Dinama, čijom upravom upravlja. I ne samo to – mediji o tom kriminalcu i njegovim postupcima pišu kao da nije kriminalac pa tako i sami nameću dojam da bi mogao biti nevin onako kako ga sam nameće. Hrvatska nije nemoćna samo pred zaštitom koju mu pruža Bosna i Hercegovin­a nego je nemoćna i da ga spriječi u odlučivanj­u u Dinamu i u hrvatskom nogometu.

Tako će se pamtiti kako je jedan kriminalac bio moćniji od zakona i vlasti jedne države, što zacijelo pokazuje koliko su u toj državi moćni i drugi kriminalci. Možda nam se i Europski sud naruga i prihvati Mamićevu tužbu, kad su već toliko jadni oni koji

• Hrvatskom upravljaju.

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia